Kontrolirano zapošljavanje u javnom sektoru produljuje se do 31. prosinca 2026. godine, stoji u prijedlogu Zakona o proračunskom sustavu koji je usvojila Vlada i uputila na odlučivanje Skupštini.

Država u revidiranoj Fiskalnoj strategiji 2024.-2026. ne predviđa sustavno reguliranje upravljanja brojem zaposlenih, pa će dio državnog sektora iu iduće tri godine funkcionirati s deficitarnim kadrovima, ocjenjuju u Fiskalnom savjetu.

Kontrola zapošljavanja
Trenutno važeće zakonsko rješenje predviđa da kontrola zapošljavanja u javnom sektoru vrijedi do kraja 2023. godine.

Ova kontrola podrazumijeva da proračunski korisnici mogu zaposliti do 70 posto onih koji napuštaju javni sektor, bez odobrenja Vladinog povjerenstva. Za svako dodatno zapošljavanje potrebno im je dopuštenje Povjerenstva, s tim da broj stalno zaposlenih ne smije biti veći od 1 posto u odnosu na kraj 2020. godine.

Ocjena je Fiskalnog vijeća da država produljuje zabranu jer nije stvorila operativne pretpostavke za prelazak na decentralizirani sustav upravljanja kadrovima, kroz sistematizaciju, temeljen na analizama svih dijelova javnog sektora.

“(…) Pretjerano oslanjanje na ovu mjeru nedvojbeno ostavlja trajne negativne posljedice na kvalitetu rada važnih segmenata državnog sektora”, navelo je Fiskalni savjet. Fiskalni savjet već je upozorio da Porezna uprava nema dovoljno inspektora, što bi mogao biti jedan od razloga smanjene naplate PDV-a. No, Porezna uprava nije jedina koja dobrim dijelom funkcionira s deficitarnim stručnim kadrom.

Ozbiljnih nedostataka imaju i inspekcijske službe. Ovom sustavu, kada se izuzmu porezni inspektori i inspektori zaštite okoliša, nedostaje oko 500-1000 ljudi. U zdravstvu je nakon izbijanja pandemije došlo do povećanja broja zaposlenih, ali važni dijelovi tog sustava i dalje funkcioniraju uz manjak medicinskog kadra, upozoravaju iz Fiskalnog vijeća.

Tako Sveučilišni klinički centar Srbije, najveća pojedinačna zdravstvena ustanova, zapošljava 8.100 ljudi (siječanj 2023.), što je 20 posto manje nego što je sistematizacijom predviđeno. Krajem 2022. godine u Ministarstvu zaštite okoliša (uključujući i Agenciju za zaštitu okoliša) po svim osnovama bilo je zaposleno 414 osoba, što je za petinu manje od sistematizacijom predviđenih 514 zaposlenika na neodređeno vrijeme.

U Fiskalnom vijeću napominju da je stvarni manjak vjerojatno višestruko veći jer bi se postojeća sistematizacija morala proširiti zbog usklađivanja s direktivama EU. “Ovi problemi već dugo zahtijevaju hitnu intervenciju države, ali ne samo da se to godinama ne događa, nego nema ni konkretnih planova za njihovo rješavanje”, ocjenjuje Fiskalno vijeće.

Zabrana zapošljavanja uvedena je prije deset godina, u prosincu 2013., kao iznuđeno rješenje s ciljem obuzdavanja tada nekontroliranog kretanja mase plaća i brzih proračunskih ušteda, stoji u ocjeni.

Dugoročna odluka
Prvotni planovi predviđali su da zabrana traje dvije godine, do kraja 2015. godine. Zabrana izrečena 2013. bila je rigoroznija. Javni sektor za svako zapošljavanje trebao je dopuštenje Vladinog povjerenstva, a jednog radnika mogli su zaposliti tek kad ih ode pet.