U Srbiji je u uzgoju oko pet milijuna koka nosilja, a godišnje se proizvede 128.000 tona mesa peradi. Srbija izvozi peradarsko meso u zemlje CEFTE, u regiju, točnije u Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Sjevernu Makedoniju.

Loša evidencija

Godišnje se u Srbiji proizvede 128.000 tona mesa peradi, napominje Sanja Čelebićanin, direktorica poslovnog udruženja Zajednica Živinara.

“Prema informacijama kojima raspolažemo, u uzgoju je oko pet milijuna koka nosilja. Međutim, nisu sva gospodarstva koja drže perad popisana i ne nalaze se u Središnjem registru Uprave za veterinu, kaže ona. Kako bi svi oni izvozili potrebno je da se usuglase zahtjevi zemlje uvoznice, konkretno ispuniti zahtjeve iz certifikata i dostaviti garancije Uprave za veterinu, navodi Čelebićanin.

“Važna je suradnja između nadležnih organa u sektoru veterinarstva – Uprave za veterinu Republike Srbije i uprava nadležnih za tržište gdje se plasiraju pošiljke u međunarodnom prometu”, napominje. Dodaje da Srbija izvozi meso peradi u zemlje CEFTE, u regiji, točnije u Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Sjevernu Makedoniju.

“Čekamo da se usuglasi certrifikat za izvoz u Albaniju, ali još nismo dobili odgovor”, navodi ona.

Prema njezinim riječima, količine izvoza su oko 60 posto manje u odnosu na uvoz (zamrznuto meso peradi iz EU, Rusije i drugih država). Problem je što ne smijemo obilježavati domaće meso – GMO slobodno, a uvozimo meso i proizvode za koje nemamo garancije da perad nije hranjena GMO hranom. Naravno, ne treba zabraniti uvoz, ali subvencije našim proizvođačima bi dobrodošle, zatim i otvaranje drugih tržišta, jer želimo ravnopravan položaj u međunarodnom prometu”, pojašnjava Čelebićanin.

“Kada dobijemo dozvolu za izvoz na tržište EU, moći će se viškovi proizvoda izvoziti. Naši proizvođači su uložili mnogo u nove tehnologije, u same objekte i biosigurnosne mjere i žele izvoziti na druga tržišta”.

Zdravstveni status

Na pitanje koji su sve problemi u razvoju peradarstva u Srbiji, ona kaže da su to prije svega dokazivanje zdravstvenog statusa kod živine imunoprofilaksa protiv atipične kuge peradi i uspješnost cijepljenja kroz provjeru titra antitijela – imunološkog odgovora.

“Zatim je tu popis svih gospodarstva koja uzgajaju perad – dakle i ona koja drže po nekoliko koka za svoje potrebe radi mjera koje se preuzimaju protiv avijarne influence, kao i kontrola zoonoza- monitoring i prevalence Salmonellae. Ne možemo dokazati pravo stanje, jer nemamo sva jata u registru, prijavu i odjavu jata peradi i broj te strukturu gospodarstava”, dodaje Čelebićanin.