Ukupni krediti gospodarstva, poduzetnika i građana Srbije u listopadu ove godine iznosili su 3,731 milijardu dinara, što je devet posto više nego u istom mjesecu 2023.

Krediti poduzetnicima iznosili su 2046 milijardi dinara, što znači da su se pravne osobe zadužile deset posto više u odnosu na godinu ranije, dok su krediti poduzetnicima iznosili 78 milijardi dinara, što je 13,3 posto više nego u listopadu 2023. godine, stoji u Kreditnom izvještaju koje je objavilo Udruženje banaka Srbije.

Gotovinski na vrhu

Kada je riječ o građanima, njihov dug prema bankama u listopadu ove godine iznosio je 1,607 milijardi dinara i bio je 7,5 posto veći nego prošle godine.

Građani su uzeli najviše gotovinskih kredita – 771,339 milijardi dinara, a zatim stambenih i adaptacijskih – 688,437 milijardi dinara. Na trećem mjestu po vrstama kredita u listopadu su poljoprivredni krediti, koji su iznosili 88,245 milijardi dinara. Ostale vrste kredita bile su “teške” 38,937 milijardi dinara, dok su potrošački krediti iznosili 20,462 milijarde dinara.

Podsjetimo, kamatne stope na stambene kredite ograničene su odlukom Narodne banke Srbije do 31. prosinca ove godine. Kako je najavila guvernerka Jorgovanka Tabaković, NBS će učiniti sve da se kamate na te kredite ograniče na pet posto do kraja 2025. godine.

“Nadam se da ćemo do kraja godine završiti sve formalne procedure i procedure donošenjem novog Zakona o zaštiti korisnika financijskih usluga, gdje ćemo ograničiti maksimalan iznos kamatnih stopa”, najavila je Tabaković.

Kako pokazuje izvješće Udruženja banaka Srbije, rast stambenih kredita na godišnjoj razini je skroman i u listopadu ove godine u odnosu na isti mjesec prošle godine iznosio je 4,3 posto. Komentirajući blagi rast stambenih kredita i najavljeni zakon, profesor Beogradske bankarske akademije (BBA) Mališa Đukić kaže za Biznis.rs da je potrebno promatrati dva faktora.

Prvi bi bio opći pad kamatnih stopa, uključujući kamate na hipotekarne kredite.

“Kako vrijeme prolazi, stambeni krediti su sve jeftiniji – neki bi rekli manje skupi – što stvara uvjete za rast interesa građana za ovu vrstu kredita. Naprotiv, u razdobljima rasta kamatnih stopa potražnja za kreditima je naglo pala što se odrazilo i na broj odobrenih kredita. Dakle, sada smo na silaznoj putanji kamatnih stopa, što je jedan od ključnih faktora koji opredjeljuje određeni broj građana da se odluče i zatraže kredit”, kaže Đukić.

Kako kaže profesor BBA, prijedlog zakona o zaštiti korisnika financijskih usluga predviđa određivanje gornjih granica kamatnih stopa, što bi najveće rezultate dalo upravo za stambene kredite u razdobljima brzog rasta kamata.

“Ova ideja zapravo proizlazi iz izmijenjene i dopunjene direktive Europske komisije za sprječavanje prekomjernog zaduživanja građana u razdobljima brzog rasta kamatnih stopa, odnosno stvaranja problema prezaduženosti, što onda ima niz negativnih učinaka, a ne da su kamate kao takve određene tom odlukom, odnosno zakonom”, napominje.

Manji rizik

Cilj direktive i samog zakona, kako ističe Đukić, jest spriječiti pretjerani rast mjesečnih rata, odnosno potencijalni problem prekomjerne zaduženosti te dati prostora korisnicima kredita da svoje obveze servisiraju na vrijeme.

“U razdobljima kada su kamatne stope stacionarne nema utjecaja ovog zakona, odnosno kamate se trebaju formirati slobodno, u skladu s potražnjom i ponudom te konkurencijom unutar bankarskog sektora”, dodaje.

Na pitanje hoće li ovaj zakon utjecati na rast interesa građana za uzimanje kredita, Đukić kaže da može imati pozitivan učinak jer donosi svojevrsnu predvidljivost, manji rizik i manji eventualni skok stope u slučajevima iznenadnog povećanja kamatnih stopa.

“Ako pogledamo unatrag, u zadnjih 20-30 godina imali smo dva razdoblja naglog rasta kamatnih stopa, a to će se ponoviti u sljedeća dva-tri desetljeća. A tu je zapravo cilj jednostavno ograničiti utjecaj ovako naglog rasta na visinu rata korisnika stambenih kredita i tako spriječiti da upadnu u krizu, budu prezaduženi i ne mogu otplaćivati ​​tu kreditnu obvezu”, zaključuje Đukić.