Svi proizvođači koji se bave proizvodnjom jaja morali su tijekom 2022. godine nositi s ozbiljnim preprekama, a posebno u prvih šest mjeseci kada su se još osjećale posljedice vrhunca pandemije, tijekom koje je tržište prepolovljeno, dok su sirovine za hranu – kukuruz, soja i suncokret – izuzetno poskupjele i bilo je teško doći do njih, kazao je za portal Biznis.rs direktor Poslovnog udruženja za peradarstvo “Zajednica živinara” Rade Škorić.

U takvim uvjetima poslovalo je 287 tvrtki i 96 poduzetnika, odnosno 1.073 registriranih farmi koje se bave peradarstvom.

Puni lageri
Škorić je naglasio kako je zbog pandemije ostalo mnogo jaja na lageru, zbog ‘zatvaranja’ ugostiteljstva i turizma, kao i da je njihova cijena bila izuzetno niska.

”Tada smo čak i apelirali da se višak jaja ‘skine’ sa tržišta sušenjem i pretvaranjem u jaja u prahu, kako bi se ponovo uspostavio mehanizam ponude i tražnje. Proizvođači su, uz velike napore, tek polovinom 2022. uspjeli doći makar blizu proizvođačke cijene”, kaže Škorić.

Kada se pogledaju dostupni podaci iz financijskih izvještaja kompanija i poduzetnika registriranih za uzgoj peradi i proizvodnju jaja, vidi se da je u pandemijskoj 2020. godini zaista nanijet udarac branši kada je riječ o dobiti.

Prema podacima CompanyWalla, dobit u toj djelatnosti iznosila je 797 milijuna dinara, da bi u 2021. porasla na 928 milijuna dinara.

Najvišu dobit u 2021. godini, od 525 milijuna dinara, zabilježila je Perutnina Ptuj – Topiko, koja je i lider sa 626 zaposlenih. Ako se ima u vidu da je cjelokupna branša te godine ostvarila dobit od 928 milijuna dinara, onda se vidi da je profit prve tri kompanije na toj listi praktično jednak cijelom sektoru.

U javnosti se, međutim, najžešća rasprava vodi oko cijene jaja, a posebno otkako je Republički zavod za statistiku izračunao da su ona u siječnju ove godine bila 31,4 posto skuplja nego u istom mjesecu 2022. godine. Škorić skreće pažnju i na to da je trenutna proizvođačka cijena jaja sa farme u rinfuznoj ambalaži 14 do 15 dinara.

”Jaja su poskupjela u tolikom postotku u odnosu na prošlu godinu zato što je cijena ranije bila neuobičajeno niska, na razini od šest do 6,5 dinara tokom cijele 2021. godine, da bi tek u drugoj polovini 2022. došla do tadašnje ‘proizvođačke’ cijene od oko 11 dinara”, objasnio je Škorić

Rast konzumacije
U drugoj polovini 2022. godine desili su se ipak i pozitivni pomaci za domaće proizvođače jaja. Trenutačno, u spomenutih 1.073 farmi ima četiri milijuna koka nesilica, dok u domaćinstvima ima još njih 3,5 milijuna.

”Osim što je tržište ‘savladalo’ posljedice pandemije i stabilizirano je, porasla je konzumacija jaja, a poslije 30 godina domaćim proizvođačima otvorilo se novo tržište – i to Albanije. Čak je organizirani i jednokratan izvoz 800.000 komada jaja u Ekvatorijalnu Gvineju.

Udjel izvoza je, inače, samo pet posto, a srpska jaja plasiraju se tradicionalno u Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i BiH”, zaključio je Rade Škorić analizu, uz podsjećanje da je tržište EU i dalje “zatvoreno” za srpska jaja dok se ne ispune odgovarajući uvjeti.