Uz pomoć prirodnih dodataka ishrani, tim stručnjaka u Srbiji, u sklopu projekta MitiMetCattle uspio smanjiti emisije metana kod krava za skoro polovicu i povećati proizvodnju mlijeka. U okviru specijala “Naučnice protiv klimatskih promjena” portal Klima 101 razgovarao je s dr. Danijelom Kirovski s Fakulteta veterinarske medicine, koja je sa svojim timom, a uz pomoć prirodnih dodataka ishrani, uspjela smanjiti emisiju metana, a da ujedno i poveća proizvodnju mlijeka kod krava. Krava metan proizvodi u buragu, delu svog želuca, a zatim 95% tog metana emituje u atmosferu – podrigivanjem

Danijela Kirovski je redovni profesor na katedri za fiziologiju i biokemiju Fakulteta veterinarske medicine u Beogradu, više od 20 godina se bavi metabolizmom visokomliječnih krava, a posljednjih godina vodi projekt MitiMetCattle, koji je podržao Fond za nauku Republike Srbije.

Upečatljivi rezultati

Ranije ove godine, tijekom ožujka i travnja njen istraživački tim proveo je glavni projektni zadatak i dobio izrazito upečatljive rezultate. “Smanjili smo emisiju metana kod krava za 46 posto”, objašnjava Kirovski.

Rješenje je prije svega u ishrani krava smeđim morskim algama pri čemu umjesto metana kao proizvod nastaju propionati, spojevi koji su sastavni dijelovi glukoze. A glukoza je jedan od sastavnih dijelova laktoze, mliječnog šećera.

“Naš zadatak smo postavili tako što smo imali pripremni period od 10 dana. Zatim smo dodavali nutritivne dodatke i kad su u pitanju smeđe morske alge, mi smo posle 15 dana primjene tih algi u ishrani primijetili smanjenje emisija od 35%, a poslije 30 dana smanjenje od 46% u odnosu na kontrolnu grupu krava koja nije dobivala taj dodatak”, ističe ova stručnjakina. Suvremeno stočarstvo je “vruća” tema, gdje se sukobljavaju prehrambene navike, velike industrije, države i državne subvencije, politički pokreti koji zagovaraju drastične promjene u ljudskoj ishrani, pa i etika. Međutim, prema riječima dr. Kirovski, ta odavno poznata suprotstavljenost između proizvodnje s jedne strane, i etike prema životinjama s druge, dobrim je dijelom – nepostojeća.

“Često govorim o kravi kao životinji koja je u funkciji ljudi i možda se tu stječe utisak o odsustvu neke etičnosti ili borbe za prava životinja. Ali ja sam, kao i većina mog istraživačkog tima, veterinar, i nama je dobrobit i zdravlje životinja na prvom mjestu. Bila sam na toliko farmi i vidjela – imate životinje koje su genetski predodređene za visoku proizvodnju mlijeka. Visokomlječne krave mogu dati 50 do 60 litara mlijeka dnevno, ali na farmi one daju samo 20 litara. To su, vjerujte mi, zanemarene životinje, i obično se drže u uvjetima koji su sasvim neadekvatni. S druge strane, imali smo i suprotan, divan primjer, gdje je krava davala 80 litara mlijeka dnevno. Ali to je bio farmer koji se o njima danonoćno brinuo, koji bdije nad tim životinjama”, napominje Kirovski.

Održiva proizvodnja

Pitanje održive proizvodnje je pitanje za svaku državu posebno, pošto se navike, tehnike, poljoprivreda uopće drastično razlikuju od društva do društva. Kada je u pitanju održiva proizvodnja, srpska znanstvenica kaže kako je teško ponuditi odgovore koji bi odgovarali čitavoj planeti. “Postoji nešto što se zove HALF indeks”, kaže profesorica. HALF je skraćenica za Human Appropriation of Land for Food, grubo prevedeno: ljudska upotreba zemlje zbog hrane.

Ovaj indeks je osmišljen prije nekoliko godina kao mjera količine poljoprivrednog zemljišta potrebnog za ishranu jednog čovijeka – u ovisnosti od zemlje u kojoj taj čovjek živi.