Vlada Srbije utvrdila je izvanrednu interventnu mjeru podrške proizvođačima konditorskih proizvoda za otkup mlijeka u prahu od 710 dinara po kilogramu, a uredbom je precizirana procedura odobravanja i kontrole, kao i financijska sredstva za provođenje ove mjere.

Agroekonomski analitičar Branislav Gulan u razgovoru za Biznis.rs ocjenjuje da se i ovaj potez države može svrstati u “gašenje požara” i ukazuje na nedostatak sustavnog rješenja za jačanje stočarstva i mljekarstva u Srbiji.

Tržišni poremećaji
U uredbi je istaknuto da se mjera podrške utvrđuje radi efikasnog i pravovremenog sprječavanja ili otklanjanja tržišnih poremećaja uzrokovanih događajima i okolnostima koji su doveli, odnosno prijete da dovedu do poremećaja na tržištu, a za provođenje ove mjere u proračunu izdvojeno je 500 milijuna dinara.

Pravo na odobravanje podrške u skladu sa ovom uredbom ostvaruje proizvođač konditorskih proizvoda ako je registriran za obavljanje djelatnosti proizvodnje kakoa, čokolade i konditorskih proizvoda kao i da u Agenciji za privredne registre nije registrirano da ima zabranu obavljanja djelatnosti, da je osuđivan zbog privrednog prijestupa ili da je u toku postupak likvidacije ili stečaja.

Prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, u Srbiji je za obavljanje konditorske djelatnosti registrirano ukupno 278 pravnih osoba, od kojih je 110 kompanija. Najveći među njima su Atlantic Štark sa 1.091 radnikom, Jaffa Crvenka sa 907 zaposlenih, Pionir iz Subotice sa 623 i požarevački Bambi sa 651 zaposlenim.

Manje mlijeka
Preduvjet za korištenje nove mjere podrške je i da konditor ima izmirene dospjele obveze na temelju javnih prihoda na dan podnošenja zahtjeva za odobravanje prava na podršku podrijetla izdanu od strane mljekare registrirane za obavljanje djelatnosti prerade mlijeka i proizvodnje sireva, kao i da nije započeo realizaciju otkupa mlijeka u prahu prije donošenja rješenja kojim se odobrava pravo na podršku u skladu sa ovom uredbom.

Isto tako mora imati važeću ponudu za otkup mlijeka u prahu proizvedenog od mlijeka domaćeg proizvođača. Također, mljekara ponuđač i podnositelj zahtjeva ne smiju biti povezana u skladu sa zakonom kojim se uređuju privredna društva.

Gulan smatra kako je u korijenu potresa koji se dešavaju na domaćem tržištu mliječnih proizvoda to što je proizvodnja mlijeka u Srbiji “pala” na oko 200.000 mliječnih krava ili pet puta manje nego što ih je bilo prije 10 godina. One su prošle godine proizvele 100 milijuna litara mlijeka manje nego u 2021.

“Nema tog problema koji na duži rok može riješiti uredba. Mi godišnje trošimo 200 litara mlijeka po glavi stanovnika, što je među najnižim rezultatima u Europi. I na kraju krajeva, uvozimo mlijeko u prahu jer mljekarama domaća sirovina nije isplativa za preradu, pa naši stočari ostaju bez plasmana i zatvaraju farme, kao i drugi poljoprivrednici”, istakao je Gulan.

U 2021. u Srbiju je uvezeno 3.249 tona mlijeka u prahu. Za osam mjeseci 2022. godine količina uvezenog mlijeka u prahu dostigla je čak 7.077 tona, čija je vrijednost bila 27,9 milijuna eura.