Jabuka se u Srbiji uzgaja na više od 25.000 hektara. Prema riječima stručnjaka, u srednje rodnim godinama proizvede se oko 400.000 tona, a prinos dostiže i više od 15 tona po hektaru. Za domaće potrebe dovoljno je oko 220.000 tona jabuka.

Srbija trenutno najviše jabuka izvozi u Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate, Španjolsku, Portugal i Veliku Britaniju. Samo u kolovozu i rujnu prošle godine u Indiju je izvezeno 1500 tona jabuka, a izvoz na Bliski istok sedam puta je veći u odnosu na Rusku Federaciju, gdje je voćarima godinama bilo najveće izvozno tržište.

Inflacija kao uteg
Ekspert za poljoprivredu i prehrambenu industriju projekta Velika mala privreda (USAID) Zlatko Jovanović u razgovoru za Biznis.rs kaže kako je izvoz poljoprivrednih proizvoda prošle godine bio manji za 200 milijuna eura u odnosu na 2022, što se najviše osjetilo u sektoru voćarstva.

“Nakon višegodišnjeg rasta, u 2023. godini je izvoz voća i povrća iz Srbije bio skoro 100 milijuna eura manji nego 2022. Glavni uzroci pada su manji izvoz na tržište Rusije, inflacija koja pogađa sve lance, ali i generalno pad potrošnje na velikim tržištima”, objašnjava Jovanović. On kao primjer navodi sektor jabuka, gdje su cijene u u prosjeku ostale iste, ali je zbog manjih količina izvoz s više od 100 milijuna eura u 2022. pao na oko 80 milijuna prošle godine, te je Srbija samo u tom sektoru izgubila 20 milijuna eura.

“Najveći problem je u tome što naše ključno tržište – Rusija, postaje sve manje dostupno, što zbog konflikta, što zbog njihovih brzo rastućih proizvodnih kapaciteta. Mi smo izgubili u posljednjih pet godina otprilike polovicu tržišta jabuke u Rusiji.

S druge strane, osjetno rastu neka druga tržišta kao što su Saudijska Arabija, Velika Britanija i Bliski istok”, ističe Jovanović. Slična situacija je i u sektoru koštunjičavog voća, jer je količina robe koja je izvezena u 2023. na tržište Rusije dramatično manja nego u prethodnih pet godina.

Ukupni prihodi u djelatnosti uzgoja jabučastog i koštunjičavog voća u 2020. godini iznosili su 9,18 milijardi dinara (9.188.075.000), u 2021. iznos je bio 11.042.210.000 dinara, a u 2022. godini prihod je premašio 13 milijardi dinara (13.028.168.000).

Prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, uzgojem jabučastog i koštunjičavog voća u Srbiji se bavi 275 tvrtki.

Mlada tvrtka na vrhu
Najuspješnije poduzeće, prema dobiti u 2022. godini, u ovoj djelatnosti bio je Zlatni Plod SP d.o.o iz Sinoševića. Ova mlada tvrtka počela je sa radom 2019. godine, a uspjeh je zabilježila u relativno kratkom roku kada je od minusa od 757.000 dinara u 2020. godini došla do 659.000 dinara u 2021. Poslovni rezultat od 187.589.000 dinara u 2022. godini stavio je ovu tvrtku na prvo mjesto liste najuspješnijih u djelatnosti proizvodnje voća. Na drugom mjestu najuspješnijih nalazi se Frueko d.o.o iz Novog Sada.

Prekretnicu u poslovanju Frueko doživljava 2006. godine kada su zasađeni voćnjak kruške i oraha u Šidu. Iste godine podignuta je ULO hladnjača kapaciteta 3000 tona. Dobit kompanije Frueko iznosila je 101.221.000 dinara u 2020. godini, zatim 110.980.000 dinara u 2021. godini, da bi do drugog mjesta došla sa rezultatom od 110,2 milijuna dinara u 2022.

Treće mjesto zauzima Podrum Palić hladnjača d.o.o. Iz ove firme navode kako njihova ponuda obuhvaća visokokvalitetne proizvode koji se zamrzavaju i pakuju u vrlo kratkom vremenskom roku. Podrum Palić hladnjača bavi se uzgojem višanja. Dobit iz 2022. godine od 60.884.000 dinara je ujedno i najbolji poslovni rezultat u posljednje tri godine.