Poljoprivredni stručnjaci smatraju da ima prostora za dodatno povećanje plasmana, prvenstveno tradicionalnih proizvoda, poput ajvara, ali i organskog voća i povrća.

“Za naše primarne poljoprivredne proizvođače i proizvođače hrane ovaj sporazum omogućuje jednostavniji i povoljniji pristup regionalnim tržištima, smanjenje carinskih barijera, pojednostavljenje administrativnih procedura. To rezultira povećanjem konkurentnosti naših proizvoda i otvaranjem novih mogućnosti za izvoz koji značajno može pridonijeti rastu poljoprivrednog sektora u Srbiji, rekao je agenciji Beta Goran Đaković, agroanalitičar i predsjednik Udruge poljoprivrednih novinara Agropress.

Važni partneri

Podsjetio je da su svi bili skeptični kada je CEFTA bila samo ideja, a da bi danas, da nije bilo kršenja sporazuma od strane Kosova, bila 100 posto uspješna.

“Tržišta BiH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Albanije tradicionalno su važni partneri Srbiji zbog geografske blizine, kulturoloških sličnosti i dobro razvijenih trgovinskih odnosa. Godišnje na tržište CEFTE izvozimo proizvode u vrijednosti većoj od 4,5 milijarde eura, i zapravo najviše imamo hrane i poljoprivrednih proizvoda, a ostalo je struja, automobili, obuća i lijekovi”, rekao je Đaković.

On smatra da je prednost Srbije u proizvodnji hrane u odnosu na tržište CEFTA kvalitetna i plodna zemlja, kao i duga tradicija u poljoprivrednoj proizvodnji.

“Ne treba zaboraviti da smo i veliki igrači u svijetu po pitanju kukuruza, malina, jabuka i brojnih drugih proizvoda. Također, naši proizvodi su visoke kvalitete i uživaju dobar ugled na tržištima CEFTA-e”, istaknuo je Đaković.

Prema njegovim riječima, blizina i poznavanje tržišta na tom području olakšavaju poslovanje.

“Niži troškovi transporta, brža dostava, kao i slična poslovna kultura i regulativa, čine ova tržišta prirodnim izborom za plasman naših proizvoda. Treba naglasiti da smo mi glavni dobavljači osnovnih životnih namirnica kako za Crnu Goru, tako i za veliki dio Sjeverne Makedonije”, rekao je Đaković.

Istaknuo je da postoje velike mogućnosti za povećanje izvoza primarnih poljoprivrednih proizvoda i hrane iz Srbije na tržišta CEFTA-e.

“Postoji značajan potencijal za povećanje izvoza na tržišta CEFTA-e. Proizvodi kao što su organsko voće i povrće, prerađevine od mesa, mliječni proizvodi te specijaliteti poput ajvara i džemova mogu pronaći još širu publiku. Ulaganja u kvalitetu i certificiranje tih proizvoda će dodatno povećati svoju konkurentnost”, rekao je Đaković.

Smatra da tome treba pridodati i zaštitu zemljopisnog podrijetla kao dio strategije tržišnog nastupa jer se time povećava vrijednost proizvoda koji se plasiraju na tržište.

Prema podacima Privredne komore Srbije, Bosna i Hercegovina je u okviru CEFTA sporazuma na prvom mjestu ljestvice uvoznika poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Srbije, pa je u 2023. godini plasman iznosio 598 milijuna kuna. eura, pet posto više nego godinu prije.

Na drugom mjestu je Crna Gora, koja je prošle godine uvezla poljoprivredno-prehrambene proizvode u vrijednosti od 367 milijuna eura, što je povećanje od 10 posto u odnosu na 2022., dok je treća Makedonija s uvozom od 278 milijuna eura, što je 0,7 posto više nego lani prije.

Žitarice i uljarice

Srbija je prošle godine na tržište CEFTA-e najviše izvozila flaširanu vodu i druga bezalkoholna pića, peciva, kolače i kekse i druge prehrambene proizvode, preparate za ishranu životinja, kao i kukuruz, pšenicu, brašno, suncokretovo ulje.

Direktorica Udruženja za unaprjeđenje proizvodnje i izvoza žitarica i uljarica “Žita Srbije”, koje okuplja više od 60 kompanija, Sunčica Savović istaknula je da su potpisnice CEFTA sporazuma važno regionalno izvozno tržište za srpske žitarice, uljarica i njihovih proizvoda, jer se nalaze u neposrednom okruženju.

“Uvoznici su žitarica i uljarica koje Srbija proizvodi u znatno većim količinama od vlastitih potreba, a roba se može otpremati i kopnenim putem, što smanjuje broj potencijalnih problema u logistici”, rekla je ona.