Srbija je prošle godine izvezla 68.000 tona zamrznute maline, skoro upola manje u usporedbi s 2019. godinom. Dok izvoz količinski pada u posljednje četiri godine za preko 10 posto godišnje zbog sve manje potražnje u višegodišnjoj krizi, izvozna cijena u istom razdoblju se više nego udvostručila, dostigavši 5,5 dolara po kilogramu.

Među evropskim tržištima na koje Srbija najviše izvozi, zamrznutu malinu se najskuplje prodaje u Belgiji i Velikoj Britaniji, a najjeftinije u Poljskoj.

Loše vrijeme
Asocijacija malinara Srbije predviđa da će zbog loših vremenskih uvjeta kvaliteta ovogodišnje maline biti upitna, dok će urod biti manji skoro za trećinu. Međutim, proizvodnja, a naročito izvoz padaju već duže vrijeme, upozorava se u analizi Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu i beogradskog Instituta za ekonomiku poljoprivrede.

Oko 95 posto proizvodnje predstavljaju visoko kvalitetne sorte “Vilamet” i “Miker”, približno 3 posto čini “Tulamen”, a oko 2 posto druge sorte koje su nešto slabijeg kvaliteta. Malina se najviše proizvodi u općinama Arilje, Bajina Bašta, Brus, Valjevo, Guča, Kosjerić, Krupanj, Ivanjica i Mionica, na pretežno malim gospodarstvima, sa velikim udjelom manualnog rada.

Plod maline se može koristiti u svježem ili zamrznutom stanju i za različite oblike prerade, kao što su: sok, sirup, vino, prirodni liker, kompot, slatko, džem, marmelada, kandirano voće, sladoled, malina u prahu i pulpi. Srbija izvozi više od tri četvrtine ukupne domaće proizvodnje maline.

Srbija je tijekom prethodne četiri godine izvozila u prosjeku nešto više od 98.000 tona zamrznute maline, pri čemu je izvoz padao za preko 10 posto godišnje. Najveći izvoz ostvaren je u 2019. godini, kada je nadmašio 114.000 tona, dok je prošle godine pao na 68.000 tona. Razlozi su u manjoj domaćoj proizvodnji, ali još više u izrazitom padu potražnje na stranim tržištima u uvjetima visoke inflacije.

Iako je Rusija vodeći proizvođač maline u svijetu, ona cjelokupnu proizvodnju plasira na domaćem tržištu, pa su glavni konkurenti Srbiji u izvozu Poljska i Čile. Srbija trenutno izvozi zamrznutu malinu u 54 države i sa udjelom od 19 posto u svjetskom izvozu nalazi se na drugom mjestu, iza Poljske, dok je srpski udjel u europskom izvozu prošle godine iznosio 22 posto.

Izvozni vrh
Iako izvoz zamrznute maline iz Srbije količinski značajno pada u posljednje četiri godine, njegova vrijednost raste uslijed velikog povećanja izvoznih cijena. Tijekom ovog razdoblja, prosječna vrijednost ovog dijela izvoza je iznosila 311 milijuna dolara i rasla je za više od 13 posto godišnje.

Prosječna izvozna cijena srpske maline tijekom posljednje četiri godine kretala se oko 3,2 dolara po kilogramu, ali je njen rast primjetan iz godine u godinu. Cijena je 2018. iznosila 2,2 dolara po kilogramu, da bi se do 2022. više nego udvostručila, dostigavši 5,5 dolara po kilogramu.

To je znatno iznad prosječne izvozne cijene maline u svijetu, koja je prošle godine bila 3,3 dolara po kilogramu. U analizi se ističe da je viša cijena srpske maline na tržištu rezultat višegodišnjih unapređenja uzgoja, kao i mogućnosti održavanja visoke kvalitete ploda tijekom i nakon berbe, zahvaljujući brzom hlađenju.