U Srbiji je sve više stranih sezonsihi radniia koji mogu zaraditi i do tridesetak eura dnevno, berući voće i povrće te obavljajući lakše poslove u poljoprivredi. Sve više stranaca radi na poljoprivrednim nasadima, posebice onima na kojima se beru šljive, kupine i borovnice, ponekad paprika ili rajčica.

Šaroliko društvo
Uz domaće radnike dolaze i sezonski radnici iz susjedstva, no posebice na jugu zemlje mogu se vidjeti i oni iz udaljenijih dijelova svijeta, najviše iz Uzbekistana i Egipta. Strani sezonski radnici u prosjeku mogu zaraditi i do tridesetak eura dnevno, branjem i sortiranjem voća i povrća, obavljanjem lakših poslova u poljoprivredi. Za razliku od ove godine, u prethodnim su angažirani i radnici iz Nepala i Indije, naglašava Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (Naled).

Prema podacima portala “Sezonski poslovi”, od početka godine za sezonske poslove u poljoprivredi prijavljena su 564 stranca s nesrpskim državljanstvom. No, od početka rada softvera za elektroničku prijavu, točnije od 1. siječnja 2019. do srpnja ove godine, prijavljeno je ukupno 81.914 sezonskih radnika.

Nadležni napominju da ne prijavljuju svi poljoprivrednici svoju radnu snagu preko ovog portala, jer to mogu i rade privatne agencije za zapošljavanje, pa je broj onih koji se zapošljavaju u Srbiji sigurno veći.

Kako podsjećaju u Naledu, strani radnici gotovo da i nisu bili angažirani na sezonskim poslovima u poljoprivredi do 2021. godine.

“Nakon toga je trend rasta broja prijava. Tijekom posljednje dvije godine broj stranaca nije se bitno promijenio. No, može se ustvrditi da je u odnosu na prvo polugodište 2022. godine, kada je zaposlen 491 radnik, ove godine taj broj povećan za 70 prijava. To znači da su tijekom 2023. godine, točnije do sada, na sezonskim poslovima u poljoprivredi angažirana 564 stranca s nesrpskim državljanstvom” navodi Naled.

Dodaju da je ukupan broj prijavljenih sezonskih radnika ove godine 22.862, što pokazuje da je postotak angažiranih stranaca mali u odnosu na državljane Srbije.

Sezonski poslovi se inače mogu obavljati na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme i ugovora o privremenim i povremenim poslovima, ali se o angažiranju sezonskih radnika po tim ugovorima ne vodi posebna evidencija.

Prednosti uvođenja e-sustava su brojne. Radnici danas imaju sigurnu naknadu, mirovinu, osiguranje za slučaj ozljede na radu, pravnu sigurnost iako nema pisanog ugovora jer je sama registracija na portalu dovoljan dokaz (mogu tražiti i pismenu potvrdu od poslodavca).

Uređen sustav
Gospodarstvo ima manje administrativne i financijske troškove, podsjećaju u Naledu. Ističu kako je država dobila uređen sustav, bolju učinkovitost kontrole i naplate, nižu sivu ekonomiju, veću zaposlenost i porezne prihode.

S obzirom da je bavljenje sezonskim poslovima rad izvan radnog odnosa, za njih ne vrijede posebni uvjeti za zapošljavanje stranaca, već vrijede isti uvjeti kao i za sve druge osobe državljane Srbije.