Švicarska povlači s tržišta žuto i bijelo kukuruzno brašno podrijetlom iz Srbije zbog nedozvoljene količine mikotoksina, objavio je Europski sustav za brzo uzbunjivanje i obaviještavanje o hrani RASFF. Rizik korištenja ovog proizvoda ocijenjen je kao “potencijalno ozbiljan”. 

Sporne gljive
Inače, dozvoljena količina ovog mikotoksina je, prema navodima sa web stranice RASFF-a 1000 µg/kg – ppb (tisuću mikrograma po kilogramu). U uzorku brašna uzetom 12. ožujka ove godine je pronađena veća količina od dozvoljene mikotoksina fumonizan, objavio Europski sistem za uzbunjivanje i obavještavanje o hrani. U bijelom brašnu bilo ga je 1388 µg/kg, a u žutom 1585 µg/kg, što predstavlja 38 posto, odnosno 58 posto više od dozvoljene količine.

Profesor Poljoprivrednog fakulteta Novica Miletić govorio je za Euronews Srbija i rekao kako je u pitanju mikotoksin koji stvaraju gljive iz roda fusarium. 

“Imamo više vrsta i ove gljivice mogu utjecati stvaranje ovog toksina u polju. Dakle, zarazu vrši ova gljivica i onda se pojavljuje ovaj mikotoksin. Infekcija se može javiti ili preko oštećenih zrna i to najčešće oštećenja nastala zbog kukuruznog plamenca.

Drugi način nastajanja mikotoksina je u skladištu. Dakle, tamo ako imamo oštećena zrna i ako se zrna kukuruza, klipovi, čuvaju u uvjetima povećane temperature i povećane vlažnosti, onda može doći do pojave ovog fusaria koji stvara ovaj mikotoksin”, objašnjava prof. Miletić. 

Miletić kaže da su ove gljivice i mikotoksin inače prisutni u prirodi ne samo u Srbiji, već i u ostalim zemljama Europske unije i u drugim dijelovima svijeta. Na pitanje kakve negativne posljedice po ljude može imati ovaj mikotoksin, Miletić kaže da ova gljivica može akutno djelovati.

“Znači trenutno na zdravlje ljudi ako se koristi u jako velikim količinama, što ovdje nije slučaj. Može kronično u tim malim količinama ako se više puta koristi dovesti do nekih kancerogenih  ili drugih efekata. ako bi se ovi neispravni uzorci više puta koristili, onda bi došlo do negativnih zdravstvenih efekata”, rekao je Miletić.

Inače, mikotoksini koji predstavljaju najveću potencijalnu opasnost za ljudsko zdravlje su aflatoksini, okratoksini, fumonizini, patulin, zearalenon i deoksinivalenol, a bolesti uzrokovane njihovim trovanjem nazivaju se mikotoksikoze.

Prema radu “Fumonizin B1 u zrnu kukuruza, pšenice i ječma u Srbiji” (Stanković S, Lević J, Krnjaja V, Biotehnologija u stočarstvu, 2011), analiziran je širok spektar proizvoda na kontaminaciju fumonizinom u svetu.

“Međutim, prisutnost ovog mikotoksina uglavnom je prijavljena u zrnu kukuruza i hrani na bazi kukuruza. Malo je istraživanja o prirodnoj kontaminaciji pšenice i ječma fumonizinima. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati kontaminaciju zrna kukuruza, pšenice i ječma fumonizinom B1 u Srbiji.”, navode autori rada.

Brojni problemi
Ovo nije prvi put da je neki proizvod iz Srbije stopiran u zemljama Europske unije. U svibnju je u mljevenoj paprici podrijetlom iz Srbije koja je izvezena u Švicarsku također pronađena visoka razina alternaria toksina.

Njemačka je također, nedavno povukla s tržišta suhe vrganje iz Srbije jer su njima pronađeni ostaci pesticida klorpirifos, objavio je sredinom svibnja Europski sustav za brzo uzbunjivanje i obavještavanje o hrani. I ovog puta namirnica iz Srbije dobila je oznaku “potencijalnog rizika po zdravlje potrošača”.

U ožujku su zamrznute višnje iz Srbije dobile rampu u Nizozemskoj. Naime, Nizozemska je s tržišta povukla smrznute višnje podrijetlom iz Srbije zbog prekoračenja dozvoljene količine pesticida, objavio je tada RASFF. U pitanju je bio pesticid dimethoate koji je otkriven u količini većoj od dozvoljene.