Godina iza nas ostat će upamćena kao jedna od turbulentnijih za poljoprivredu u svijetu, ali i za srpsku poljoprivredu.

Rat u Ukrajini potpuno je poremetio lance opskrbe, a za neke poljoprivredne grane, prije svega voćarstvo, značio je potpuno zatvaranje dijela izvoznog tržišta.

Promijenila se slika
Agroekonomski analitičar Žarko Galetin kaže za portal Biznis.rs da smo svi svjedoci poskupljenja osnovnih životnih namirnica, iako je država ograničila rast cijena pojedinim artiklima. “Cijene hrane ovisit će od mnogo faktora, prvenstveno od trajanja krize i rusko-ukrajinskog sukoba.

Promijenili su se akteri na svjetskom tržištu, najviše u segmentu osnovnih poljoprivrednih proizvoda – žitarica i uljarica. U potpunosti se promijenila struktura izvoznika i percepcija potražnje.

Naravno, uvozno ovisni kupci su požurili na tržište i prave veliki pritisak da bi osigurali svoje zalihe. Dakle, kompletna slika se u velikoj mjeri izmijenila i tek ćemo vidjeti koliko će duboke i dugoročne promjene proizvesti na tržištu hrane”, kaže Galetin u razgovoru za Biznis.rs.

On se osvrnuo i na zamrzavanje cijena od strane države, što je mjera za koju kaže da je dala dobar rezultat, kako financijski, tako i psihološki. “Ograničavanje je imalo efekta, ali već nakon popuštanja cijene se formiraju na bazi kalkulativne cijene proizvodnje. Mislim da će takva situacija potrajati, ali da cijene više neće tako skokovito rasti, kao u proteklih godinu dana”, ocjenjuje Galetin.

Agroekonomist Milan Prostran slaže se da je početak prošle godine doveo do enormnog rasta cijena osnovnih sirovina, prije svega pšenice, kukuruza i suncokreta. “Početak godine svim je gospodarstvenicima i državi stvorio veliki problem kako se snaći u uvjetima ratnih događanja između dvije države i proizvođača hrane koji čine 30 posto ukupne svjetske proizvodnje osnovnih sirovina. Našim je poljoprivrednicima bila potrebna pomoć da se snađu u takvim uvjetima”, ističe Prostran.

Država je zabranila izvoz da bi se nešto brže i više zaradilo, ali je istovremeno ograničila rast cijena šest osnovnih životnih proizvoda. Prostran kaže da je, unatoč lošoj svjetskoj situaciji, poljoprivrednike ohrabrilo to što je urod pšenice, kao i ranog voća, bio izuzetno dobar. “Solidan prinos omogućio je visoke cijene tih proizvoda, kao i plasman na strana tržišta”, navodi Milan Prostran.

Međutim, prinos kukuruza je zbog suše bio izuzetno nizak. Kao vodeća ratarska kultura, koja čini između 17 i 20 posto ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, kukuruz je doživio veliki fijasko. U 2021. prinos kukuruza je iznosio šest milijuna tona, dok je u 2022. bio iznad četiri milijuna tona, što je poljoprivrednike ostavilo bez značajnih prihoda.

Još jedan problem u drugoj polovini godine bio je kako ući u jesensku sjetvu. ”Vremenski uvjeti bili su dosta pogodni i sjetva je obavljena na velikim površinama, ali uz značajne uštede na mineralnom gnojivu i nešto skromniju obradu zemlje, zbog visokih cijena goriva.

Također je korišteno i sjeme s ‘tavana’ umjesto deklariranog, što je opet veliki problem već godinama unazad, ali je ove jeseni bilo posebno izraženo”, ističe Prostran. On smatra kako građani ne bi trebali biti zabrinuti oko opskrbe osnovnim životnim namirnicama ni u 2023. godini jer će ih biti dovoljno za domaće potrebe, ali će izvoz – posebno kukuruza – biti mnogo skromniji.

Premali proračun
”Ono što je na mene ostavilo posebno negativan dojam je veliki pad u stočarskoj proizvodnji. Taj pad je doveo do visokih cijena mlijeka i mesa, prije svega svinjskog”, ocjenjuje Prostran. Agroanalitičar Branislav Gulan posebno ističe velike probleme u stočarstvu, kao i da je jedan od razloga za takvo stanje to što novac od subvencija nije stigao do onih kojima je bio namijenjen.

“Poljoprivredni proračun iznosio je oko 400 milijuna eura u 2021. godini, što je bilo sasvim dovoljno da se stvori novi stočni fond, pa bi se smanjio uvoz mesa loše kvalitete. U prošloj godini uvezeno je oko 300.000 komada svinja”, naglašava Gulan.

U 2023. godini poljoprivreda bi trebala računati na ukupno 79,7 milijardi dinara, i to 71,4 milijarde dinara općih prihoda i primanja, 5,5 milijardi dinara na ime financijske pomoći EU, zatim 2,6 milijarde od inozemnog zaduživanja, kao i 67,6 milijuna dinara donacija međunarodnih organizacija i 100 milijuna dinara od otplate postojećih kredita i prodaje financijske imovine.

”Proračun je okarakteriziran kao nikad veći, ali kada je riječ o apsolutnom iznosu. Međutim, kada se pogleda udjel agrarnog budžeta za 2023. godinu, to je samo 4,1 posto ukupnog državnog proračuna. Prema nekim ranijim propisima, ne bi trebao biti ispod pet posto.

Stalno zagovaram da se agrarni proračun mora formirati na razini desetogodišnjeg prosjeka udjela poljoprivrede u bruto društvenom proizvodu zemlje, a to je oko 9,5 posto. Uvijek inzistiram da za poljoprivredu treba biti izdvojeno milijardu eura u proračunu”, objašnjava Milan Prostran.

Za isplatu subvencija planiran je najveći dio ukupnog iznosa agrarnog proračuna – 68,7 milijardi dinara, a ova sredstva namijenjena su za unapređenje proizvodnje i stabilnosti dohotka proizvođača, i to kroz premiju za mlijeko, poticaje za biljnu i stočarsku proizvodnju i realizaciju regresa.