Početak sjetve i sadnje nekih povrtlarskih kultura (crvenog i bijelog luka, mrkve, peršina i dr.) počeo je još u veljači zbog suhe i tople klime. Sjetva drugog povrća na otvorenim poljima trebala bi krenuti u travnju i svibnju.

Vrhunska tehnologija
Očekuje se da će i ove godine u Srbiji biti zasijano u otvorenom i zatvorenom prostoru kao i ranijih godina od 120.000 do 130.000 hektara i da će povrća biti dovoljno za domaće potrebe i za izvoz.

Uoči nove proljetne sjetve dr. Đorđe Vojnović sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu podsjeća kako je prošla godina bila teška za povrtlare, prije svega zbog prohladnog vremena i obilnih padalinama u svibnju i oluje praćene gradom u srpnju, što je nanijelo ogromne štete, prije svega, srednje kasnom i kasnom povrću.

Prinosi su, kazao je, bili niži za 5% do preko 30% u ovisnosti od lokaliteta i povrlarske vrste, ali bez obzira na to, Srbija je proizvela dovoljno zdravstveno sigurnog povrća vrhunskog kvaliteta.

“Naši proizvođači godinama umiju, dokazano je, proizvesti povrće prema standardima domaćih i stranih tržišta, i već dugo godina je tehnologija proizvodnje, posebno na otvorenom polju, kod većine proizvođača na vrhunskoj razini”, izjavio je Vojnović.

Prema njegovim riječima, proizvodnja u različitim oblicima zaštićenog prostora obuhvatit će od 5.000 do 6.000 hektara, od čega je oko 3.000 hektara privremeni zaštićeni prostor. Te površine su nedovoljne, ukazao je, da bi se pokrile domaće potrebe, zbog čega je Srbija značajan uvoznik ranog povrća, posebno iz Albanije, Makedonije i Turske.

Prema službenoj statistici, ukupna domaća proizvodnja povrća prošle godine iznosila je oko 1,2 milijuna tona za jedanaest različitih vrsta namijenjenih svježoj potrošnji ili potrebama prerade.

Na okućnicama i u vrtovima proizvedeno je oko 400.000 tona povrća, namijenjenog potrošnji u domaćinstvu ili prodaji na zelenim tržnicama. Na domaćem tržištu završilo je od 700.000 do 800.000 tona najraznovrsnijeg svježeg povrća i 300.000 tona krumpira, dok je ostatak izvezen.

Vojnović ističe kako je u proizvodnji povrća važnije ostvariti vrhunsku kvalitetu, pa tek onda stabilan prinos po jedinici površine, a to se može postići pravilnim izborom sorti.

Potencijali veći
Ovaj stručnjak smatra kako bi povrća mogli biti i više, ali na tome treba raditi. “Treba raditi na unapređenju kapaciteta za skladištenje i preradu. Važno je da uspostavimo olakšan pristup kreditima za investicije u modernizaciju proizvodnje.

Osim toga, promocija domaćih proizvoda na inozemnim tržištima i stvaranje povoljnih trgovačkih uvjeta, doprinijelo bi povećanju izvoza i deviznog priljeva. Ove mjere zajedno stvorile bi temelj za održiv rast, naveo je Vojnović.