Treba li Srbiji novi aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom?

Autor: Poslovni dnevnik , 22. listopad 2024. u 07:00
Ova vrsta aranžmana neće podrazumijevati financijsku potporu, već će imati isključivo savjetodavni karakter/Shutterstock

Srbija je tek na pragu zatvaranja dosadašnjeg ‘stand-by’ aranžmana s MMF-om, a već ulazi u novi.

Međunarodni monetarni fond (MMF) pohvalio je napredak Srbije i vrijeme je za zatvaranje “stand-by” aranžmana, ali Srbija želi otvaranje novog, nefinancijskog sporazuma. Ekonomisti su, međutim, podijeljeni oko toga treba li Srbiji ovakav novi sporazum.

Srbija je tek na pragu zatvaranja dosadašnjeg “stand-by” aranžmana s MMF-om, a već ulazi u novi. No, ovaj će aranžman biti drugačiji, jer se ne radi o financijama, već isključivo o nadzoru ove financijske institucije nad gospodarskim aktivnostima naše zemlje.

Žele da ih MMF kontrolira
Stoga će novi sporazum Srbije s MMF-om biti sklopljen na razdoblje od tri godine, a uključivat će razne ekonomske reforme i fiskalne mjere.

Srbijanski premijer Miloš Vučević rekao je da će se ovim aranžmanom, koji će se temeljiti na nastavku ulaganja u kapitalne investicije i fiskalno odgovornoj politici, potvrditi dogovor o održavanju proračunskog deficita od tri posto.

Nastavak aranžmana s MMF-om, prema Vučevićevim riječima, predstavlja važan korak u jačanju suradnje Srbije s Europskom unijom i drugim međunarodnim partnerima, ali i sigurno unapređenje ekonomske i političke stabilnosti zemlje. I guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković rekla je da je novi sporazum s MMF-om pravi izbor za Srbiju, koja treba sačuvati postignute rezultate i nastaviti provođenje reformi.

Pojasnila je da je postignut dogovor o gospodarskom programu i srednjoročnim politikama koje će MMF podržati trogodišnjim Instrumentom koordinacije politika (PCI). Dakle, ova vrsta ugovora neće podrazumijevati financijsku potporu, već će imati isključivo savjetodavni karakter. Znanstveni savjetnik i stručnjak za međunarodne financije Dejan Jovović drugačije gleda na ovaj aranžman, piše Danas.

“To je aranžman koji je, kada se pojavio prije nekoliko godina, samo nekoliko zemalja imalo s MMF-om, poput Sejšela, Senegala, Ruande i Zelenortskih otoka. Dakle, najsiromašnije zemlje u razvoju imale su takav sporazum”, objašnjava.

Razlog zašto Srbija ulazi u novi sporazum, Jovović vidi u tome što se boje da ne pogriješe, pa žele da to kontrolira MMF. S druge strane, MMF je institucija koja bi trebala pratiti makro indikatore, ali sada se miješa u sve pore društveno-ekonomskog života, naglašava.

“Statut im nalaže da se bave monetarnim i fiskalnim pitanjima, a oni su se fokusirali na praćenje svih mogućih pokazatelja, koji izlaze iz okvira njihovog statuta”, objašnjava Jovović. Srbija je do sada imala dva PCI aranžmana, ali da su oni zamijenjeni ovim “stand-by” aranžmanom koji sada ističe.

“To nam ne treba, pogotovo sada kada imamo investicijski rejting. Ali naše vlasti žele imati policajca koji će ih pratiti, koji nikada nije rekao da je dinar precijenjen, a jedan od glavnih kriterija za izvršenje MMF-a je politika realnog tečaja”, naglašava Jovović. S druge strane, Goran Radosavljević, profesor na Fakultetu za ekonomiju, financije i administraciju, objašnjava da postoje različite vrste aranžmana s MMF-om i da ne mora da znači da loše stojimo ako imamo aranžman. s njima.

“Mislim da je bolje da država ima aranžman s MMF-om, makar nam ide fantastično, da se ne dogodi da netko u jednom trenutku želi potrošiti određeni novac mimo onoga što je dogovoreno s nekim”, ističe.

Javne financije
Ovo što je sada potpisano je “light” verzija aranžmana, naglašava Radosavljević. “U tom sporazumu mi ne povlačimo novac i može ga dobiti zemlja kojoj sredstva nisu potrebna, ali u njemu može dogovoriti neke ciljeve.

Recimo, da deficit ne bude veći od tri posto, neke reforme javnih poduzeća i vidjet ćemo što će točno biti u tom aranžmanu”, objašnjava naš sugovornik. MMF će, kako dodaje, pratiti te ciljeve i sukladno tome svakih šest mjeseci davati mišljenje u kojem smjeru ide.

“Mislim da su ta mišljenja dobra, jer su vjerojatno bila jedan od presudnih faktora za dobivanje investicijskog rejtinga.” Dakle, dobro je jer ćemo dva puta godišnje moći pročitati i vidjeti kako nam stvarno stoje javne financije, a s druge strane smo malo sigurniji da nećemo odjednom saznati da imamo šest posto manjka ili nešto slično”, kaže Radosavljević.

Komentirajte prvi

New Report

Close