Narodna banka Srbije (NBS) još nije izdala nijednu dozvolu za pružanje usluga povezanih s virtualnim valutama, piše portal b92.

Od početka primjene Zakona o digitalnoj imovini – od lipnja 2021., središnjoj je banci podneseno nekoliko zahtjeva za davanje dozvole, o kojima se upravo odlučuje, kažu u centralnoj banci za B92.net. Kada će Srbija dobiti prve licencirane kriptomjenjačnice još nije poznato.

“Popis podnositelja zahtjeva o kojima se upravo odlučuje nije javno dostupan, a u slučaju izdavanja dozvole privrednom društvu za pružanje usluga povezanih s virtualnim valutama, po ispunjenju svih propisanih uvjeta, Narodna banka Srbije obavijestit će o javnost”, kažu u NBS-u.

Koji je značaj licence?
Naglašavaju da, “počev od primjene ovog zakona, nije dozvoljeno da privredno društvo obavlja ni poslove ‘kripto mjenjačnice’, koja inače nije, kao takva, definirane Zakonom o digitalnoj imovini, nego su definirani pružatelji usluga povezanih s digitalnom imovinom (virtualnim valutama/digitalnim tokenima) i vrste usluga povezanih s virtualnim valutama koje oni mogu pružati na temelju dozvole nadzornog organa (Narodne banke Srbije kad su u pitanju virtualne valute, a Komisija za vrijednosne papire kad su u pitanju digitalni tokeni), među kojima su i usluge kupnje i prodaje, odnosno zamjene digitalne imovine, koje se mogu pružati i preko Kriptomata, u skladu s ovim zakonom i podzakonskim propisima.

Napominju i da Zakonom o digitalnoj imovini nije propisana “privremena” dozvola za pružanje usluga povezanih s digitalnom imovinom. Stoga nijedno privredno društvo ne može imati bilo kakvu privremenu dozvolu.

“Iz ugla korisnika se ne mijenja mnogo toga zapravo. Možda postojanje licence pruža malo veću sigurnost korisnicima usluga povezanih s digitalnom imovinom, ali sam način izvršavanja usluge, kao i uvjeti, barem kad smo mi u pitanju, ne mijenjaju se previše”, poručuje za osnivač kriptomjenjačnice ECD, Aleksandar Matanović i dodaje da, budući da se više ne može raditi bez dozvole – i njegova firma je aplicirala za istu, jer je to bio uvjet da nastave s poslovanjem.

Stav centralne banke, pak, jeste da poslovanje s licencom NBS donosi poslovanje pružatelji usluga u vezi s virtualnim valutama u skladu sa zakonom, a korisnicima nešto veća prava prema tim pružatelja u odnosu na ona koja su imali do sada, iako i dalje nitko ne garantira za ulaganja u virtualne valute (ne samo država i Narodna banka Srbije, već ni pružatelja usluga).

“Korisnici moraju biti svjesni da njihova ulaganja mogu u nekom trenutku i da propadnu zbog izuzetne volatilnosti kretanja vrijednosti virtualnih valuta ili iz drugih razloga, i da će u toj situaciji oni biti u cjelini ti koji snose gubitke”, upozoravaju.

Narodnoj banci Srbije dato je ovlaštenje da može da kontrolira neovlašteno pružanje usluga na tržištu (bez licence) nakon početka primjene spomenutog novog zakona.

U skladu s tim, ona je izvršila provjeru kod pravnih i fizičkih lica za koje je postojala sumnja da se neovlašteno bave pružanjem usluga povezanih s virtualnim valutama, a da nisu Narodnoj banci Srbije podnijela zahtjev za davanje dozvole.

Prestali pružati usluge
“Nakon izvršenih provjera, desetak pravnih i fizičkih lica obustavilo je neovlašteno pružanje usluga i dostavilo Narodnoj banci Srbije dokaze o tome. Narodna banka Srbije kontinuirano prati aktivnosti na tržištu virtualnih valuta i u slučaju bilo kakve sumnje na neovlašteno pružanje usluga povezanih s virtualnih valutama – poduzima mjere iz svoje nadležnosti, uključujući novčano kažnjavanje pravnog lica i odgovornog lica, odnosno fizičkog lica koje neovlašteno pruža te usluge i mogućnost da se pokrene postupak prinudne likvidacije te kompanije, odnosno brisanje pravnog lica i poduzetnika iz registra”, navode u NBS.

Zakonom o digitalnoj imovini utvrđene su, prije svega, administrativne sankcije (mjere i novčane kazne) za pružatelja usluga povezanih s digitalnom imovinom, izdavatelje digitalne imovine i druge subjekte nadzora, koje se izriču ako se u postupku nadzora utvrde nedostaci ili nepravilnosti u poslovanju subjekta nadzora, odnosno ako se utvrdi da je taj subjekt nadzora postupio suprotno tom zakonu ili propisima donesenih na osnovu tog zakona.

Utvrđene su i administrativne sankcije za lica koja neovlašteno (bez dozvole nadzornog organa) pružaju usluge povezane s digitalnom imovinom. Također, propisana su krivična dela u slučaju zloupotreba na tržištu digitalne imovine, uz krivična djela koja su već propisana Krivičnim zakonikom (na primer, pranje novca i prevara).

“Posebno ukazujemo na to da Zakon o digitalnoj imovini nema za cilj promoviranje ulaganja u virtualne valute, nego isključivo uređenje oblasti koja je znatno šira od virtualnih valuta i koja do sada nije bila pravno uređena, a sve to radi uspostavljanja pravne predvidljivosti i sigurnosti i radi sprečavanja zloupotreba.

Zakon o digitalnoj imovini je usuglašen sa svim međunarodnim standardima koji nalažu da svaki pružatelj usluga povezanih s virtualnih valutama mora biti licenciran, odnosno registriran, što je naročito važno radi sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma”, kažu u Narodnoj banci.

Unatoč institucionalnom okviru kojim se stvaraju pretpostavke za regularno pružanje usluga povezanih s digitalnom imovinom pod određenim i kontroliranim uvjetima i uređuju druga navedena pitanja, Narodna banka Srbije je ukazivala na rizike ulaganja u virtualne valute i poslovanju s virtualnim valutama još od 2014. godine i do danas nije izmijenila svoj stav.

“Narodna banka Srbije konstantno ukazuje da građani prilikom ulaganja sredstava u kupovinu bitcoina ili drugih virtualnih valuta trebaju biti oprezni i svjesni da to čine na vlastite odgovornost i da samostalno snose financijske rizike koji proistječu iz tih aktivnosti.

Bitcoin i druge virtualne valute nisu zakonsko sredstvo plaćanja. Ni Republika Srbija, ni Narodna banka Srbije (nadležna za pitanja virtualnih valuta) ili Komisija za vrijednosne papire (nadležna za pitanja digitalnih tokena), ne snose odgovornost za bilo koju štetu ili gubitke koje budu imali imaoci virtualnih valuta ili drugih oblika digitalne imovine, a te gubitke ne snosi ni pružatelj usluge, već isključivo korisnik digitalne imovine”, zaključuju u centralnoj banci.