Tržište nekretnina u Srbiji, a posebno u Beogradu, pokazuje znakove sistemskih anomalija, a za neke od njih krivi su i investitori, kažu upućeni. Iako je više od 10.000 stanova u Beogradu prazno i u njima nitko ne živi, investitori ne odustaju od cijena, a glavni grad i dalje izgleda kao veliko gradilište. Međutim, stručnjak za tržište nekretnina Nikola Šeneši smatra da je to samo iluzija, piše Danas.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), u 2023. godini ukupan broj završenih stanova u Srbiji bio je 35.652 stana. Ipak, u ovoj i naredne dvije godine očekuje se značajan porast građevinskih aktivnosti u Srbiji, zbog predstojeće specijalizirane izložbe Expo, koja će se održati 2027. godine, piše Danas.
Veliki projekti u planu
Ovom prigodom planirani su brojni infrastrukturni projekti, uključujući i izgradnju velikog broja stambenih jedinica. No, kada se pogledaju podaci posljednjeg popisa stanovništva, vidljivo je da u Srbiji ima 123.584 napuštena stana, od čega je 10.021 u Beogradu. Razlozi zašto su stanovi prazni su najrazličitiji, neki stoje jer se ne mogu prodati, drugi više nemaju zakonskih nasljednika, treći su u vlasništvu ljudi koji žive u inozemstvu…
No, prema procjeni arhitektice Danijele Rabrenović, koja je ranije dala izjavu za portal Biznis.rs, prazno je oko pola milijuna kvadrata.
“Ako bismo to pretvorili u kapital, to je pet milijardi eura kapitala”, rekla je. Dakle, iako je ovoliki kapital “zarobljen” u glavnom gradu, čini se da investitori nisu zabrinuti i da gradilišta još ima posvuda. No, ovlašteni procjenitelj nekretnina Nikola Seneši kaže za Danas da vidimo gradilišta, ali ako se više obrati pažnja na kranove i broj ljudi na gradilištima, vidi se da je stanogradnja drastično usporena. “Nema gotovine, nema prometa, Beograd na vodi je radio u tri smjene po sedam dana, a sada radi pet dana u smjeni i po. Dizalice su tu, na gradilištima, ali rade neusporedivo manjim intenzitetom”, ističe. Seneši smatra da je ovih 10.000 praznih stanova posljedica činjenice da u Beogradu postoji veliki broj neprodanih stanova. “Najveći broj su oni koji nisu prodani, a postoji i dio onih koji su prodani i nisu useljeni”, objašnjava. Sve je to, tvrdi, jer imamo “pogrešno postavljeno tržište”. Investicijski lobi ne želi i nastoji ne spustiti cijene na normalnu razinu i bori se za održavanje privida da tržište nije u krizi. “Beogradsko tržište stanova, posebno svi projekti na periferiji grada, poput Mirijeva, Karaburme, Ledina, imaju problema s prodajom, samo zato što investitori neće sniziti cijene”, ističe Seneši. U ukupnoj vrijednosti prometa stanova dominira Beograd s udjelom od 57 posto. Beograd također ima najveći udio u vrijednosti prometa garažnog i poslovnog prostora te građevinskog zemljišta.
Vojvodina prednjači po vrijednosti prometa poljoprivrednog zemljišta s udjelom od 69 posto, kao iu prometu kuća – 40 posto i vikendica – 50 posto.
Beograd na vodi
U Srbiji je u prvoj polovini 2024. najskuplji kvadrat stana prodan za 10.350 eura u naselju Beograd na vodi, a najviše je izdvojeno za stan u Beogradu – 1.226.888 eura. Visoke cijene u pojedinim dijelovima Beograda zapravo “ruše” statistiku, a mnogi su skloni reći kako je realna cijena kvadrata stare gradnje u širem centru oko 3000 eura. Treba praviti razliku između tražene i realizirane cijene, kažu.
Najskuplja kuća prodana je u beogradskoj općini Savski vijenac, za 3.182.000 eura, dok je najskuplje garažno mjesto plaćeno za 73.000 eura u beogradskoj općini Vračar.
Najskuplji kvadrat poslovnog prostora također je prodan na Vračaru, za 11.500 eura, a najviša postignuta cijena poslovnog prostora bila je 3.098.790 eura. Najskuplje poljoprivredno zemljište u Srbiji u prvoj polovini 2024. godine, plaćeno 2,2 milijuna eura, nalazi se na području općine Palilula u Beogradu.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu