U Srbiji je bruto domaći proizvod po stanovniku 54 posto ispod prosjeka EU, a među članicama najveći BDP po stanovniku ima Luksemburg, a najmanji Bugarska, piše Beta.

Europska statistička služba Eurostat objavila je ovih dana da BDP po stanovniku, mjera ekonomske aktivnosti, značajno varira među članicama EU.

Luksemburg na vrhu
U Luksemburgu je, prema podacima za 2023., BDP po glavi stanovnika 139 posto iznad prosjeka EU, a slijede Irska (111 posto) i Nizozemska (30 posto). Još osam zemalja ima veći BDP po stanovniku od prosjeka EU – Danska, Austrija, Belgija, Njemačka, Švedska, Finska, Malta i Francuska.

Bugarska ima najniži BDP po glavi stanovnika, 36 posto ispod prosjeka EU, a slijede Grčka (33 posto) i Latvija (29 posto). Podatak za Luksemburg djelomično se objašnjava činjenicom da je velik broj stranaca zaposlen u toj zemlji i tako doprinosi njezinom BDP-u, no budući da nisu njezini rezidenti, njihova se potrošnja bilježi u nacionalnim računima zemalja u kojima imaju prebivalište.

Visok BDP po stanovniku Irske može se djelomično objasniti prisutnošću velikih multinacionalnih kompanija koje posjeduju intelektualno vlasništvo. Zemlje EFTA-e Norveška, Švicarska i Island također imaju veći BDP po glavi stanovnika od prosjeka EU, i to za 73 posto, 54 posto odnosno 34 posto.

Među zemljama kandidatima za članstvo Turska ima najveći BDP po stanovniku, 27 posto niži od prosjeka EU, a slijedi je Crna Gora (48 posto ispod prosjeka).U Sjevernoj Makedoniji BDP po stanovniku niži je od prosjeka EU-a za 59 posto, a u Albaniji i Bosni i Hercegovini za 65 posto. U Srbiji se razlika u odnosu na prosjek EU postupno smanjuje od 2013. kada je iznosila 59 posto.

Eurostat koristi pokazatelj koji se naziva srednji ekvivalentni raspoloživi dohodak po stanovniku (MRD). Najveća razlika i u ovom slučaju je u odnosu na prosjek eurozone i EU – maksimalni raspoloživi dohodak siromašnije polovice stanovništva u Srbiji iznosi 37,9 posto, a 40,4 posto maksimalni raspoloživi dohodak siromašnije polovice stanovništva u eurozoni i EU.

Najmanja razlika je u usporedbi s Bugarskom (maksimalni raspoloživi dohodak siromašnije polovice stanovništva u Srbiji iznosi 78,2% maksimalnog raspoloživog dohotka siromašnije polovice stanovništva u Bugarskoj), Slovačkom (77%) i Rumunjskom (75,4%).

Također, za razliku od realnog BDP-a p.s., kada se uzmu u obzir različiti troškovi života, Srbija je ispred Crne Gore i maksimalni raspoloživi dohodak siromašnije polovine stanovništva u Srbiji je za 3,5% veći od maksimalnog raspoloživog dohotka siromašnije polovine stanovništva u Crnoj Gori.

Naravno, realni BDP p.s., MRD i RIP samo su neki od bitnih pokazatelja životnog standarda. Naime, ti pokazatelji ne predstavljaju sveobuhvatnu mjeru životnog standarda i blagostanja jer zanemaruju, primjerice, korupciju, organizirani kriminal, političku represiju, neplaćeni rad, slobodno vrijeme, degradaciju okoliša, siromaštvo i nejednakost itd. Upravo zato se koriste komplementarno s pokazateljima kao što je, primjerice, Legatum Prosperity Index (LPI).

Katastrofalno upravljanje u Srbiji
Srbija posebno loše kotira po pokazateljima upravljanja (vladavina prava, kvaliteta regulatornog okvira, politička odgovornost itd.) – 96. mjesto, ispred Lesota i Burkine Faso. Od europskih zemalja lošije od Srbije rangirane su samo Rusija (111. mjesto), BiH (122) i Bjelorusija (136).

LPI se sastoji od 12 pokazatelja životnog standarda i blagostanja ljudi, počevši od sigurnosti i zaštite, upravljanja, društvenog kapitala, investicijskog okruženja, uvjeta poslovanja, infrastrukture i pristupa tržištu te kvalitete gospodarstva, do životnih uvjeta, zdravstva, obrazovanja i okoliša.

Prema ovom složenom pokazatelju, čak dvije trećine najnaprednijih zemalja svijeta nalazilo se u Europi 2023. godine. Na ovoj listi, među 167 rangiranih zemalja, Srbija zauzima 52. mjesto i njen položaj se poklapa s prethodno prikazanim pokazateljima životnog standarda – ispred nje su sve zemlje Europske unije, uključujući i Crnu Goru (49. mjesto).