Tržište nekretnina u Srbiji imat će još jednu dobru godinu, može se iščitati iz najnovijih podataka o rastu potražnje za stambenim kreditima koji su glavno “pogonsko gorivo” potražnje za stambenim prostorom. Polovinom prošle godine bila je primjetna stagnacija u tom segmentu kreditiranja.

Međutim, u prvom tromjesečju ove godine ponovno raste potražnja za kreditima građana, uključujući i stambene, a podaci Narodne banke Srbije govore da je od početka godine vrijednost odobrenih stambenih kredita porasla za četiri milijarde dinara (preko 34 milijuna eura).

Dobra vijest za tržište
Iako je riječ o simboličnom porastu, može se reći da se nakon dužeg razdoblja stagnacije trend preokrenuo kada je riječ o spremnosti klijenata da se kreditno zaduže za kupnju nekretnina, a procjenitelj nekretnina i sudski vještak Milić Đoković za Biznis.rs ocjenjuje da je povratak kreditnih kupaca dobra vijest za domaće tržište.

Prema podacima Udruženja banaka Srbije od kraja travnja, u Srbiji se trenutno otplaćuju 157.622 stambena kredita i kredita za adaptaciju, što je oko 5.000 kredita više nego u siječnju. To znači da je došlo do preokreta na tržištu koje već duže vrijeme bilježi stagnaciju potražnje, pa je čak u siječnju otplaćeno 152.585 kredita ili stotinjak manje nego krajem prosinca 2023. godine.

“Vjerujem da je određeni broj kupaca ove godine vidio ono na što stalno ukazujemo – da cijene nekretnina i dalje rastu i onaj tko danas može kupiti 60 kvadrata, za godinu dana će moći kupiti 50”, kaže Đoković.

Naglašava da broj novih kupaca kredita još uvijek nije “značajan”, ali da je njihova prisutnost na tržištu primjetna, tim više što su ožujak i travanj mjeseci kada trgovina nekretninama “živi” nakon zimske stanke.

Sugovornik ističe da bi situacija s kupcima kredita sigurno bila još gora da Narodna banka Srbije nije privremeno ograničila kamate na stambene kredite. Ono što bi sigurno pridonijelo bržem povratku kreditnih klijenata, navodi Đoković, jest poboljšanje uvjeta pod kojima banke odobravaju kredite.

Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković istaknula je, primjerice, da su neke banke već spremne boriti se za klijente koji su spremni podići stambeni kredit.

“Cijena kredita u konačnici ovisi o tome koliko košta kapital poslovne banke. Posljednjih godinu dana novac je skup, a ako pojeftini – što ovisi i o Europskoj središnjoj banci i njezinoj referentnoj kamatnoj stopi – i krediti će biti povoljniji. S druge strane, stekao sam dojam da je ponuda poslovnih banaka u Srbiji dosta slična kada je riječ o stambenom kreditiranju i da prava tržišna utakmica tek treba da se razvije”, rekao je Đoković za Biznis.rs.

“Na našem tržištu postoji banka koja nudi stambeni kredit (u eurima) s fiksnom kamatom od pet posto i rokom otplate od 25 godina”, kaže Tabaković, ali i navodi da treba imati na umu da se neće vratiti vrijeme “jeftinog novca” s europskog tržišta, što je između ostalog bilo i posljedica kvantitativnog popuštanja.

Ograničene kamate
Kad je riječ o kamatama na novoodobrene stambene kredite, statistika središnje banke kaže da je prosječna kamata u ožujku iznosila 5,1 posto, dok je najveća iznosila 6,73 posto u kolovozu prošle godine. U ožujku je kamatna stopa na stambene kredite u dinarima bila 16,58 posto.

Do kraja 2024. na snazi je mjera NBS-a o privremenom ograničenju kamata na stambene kredite podignute do kraja srpnja 2022., pa te kamate ne mogu biti veće od nominalne stope od 4,08 posto.