Plaće i mirovine bit će povećane krajem ove ili početkom 2023. godine i to neće ugroziti makroekonomsku stabilnost Srbije. Ali zbog energetske krize država će možda morati odustati od nekih infrastrukturnih projekata, koji doprinose gospodarskom rastu, izjavio je srpski predsjednik Aleksandar Vučić, javlja politika.rs.

Predsjednik je objasnio da zemlja ne može imati ubrzani rast kada smanjuje plaće i mirovine jer je potrošnja jedan od generatora rasta. Naglasio je da se zato i ulaže primanja građana jer država želi da jedan od stubova rasta bude potrošnja.

Naveo je da je za državu važno povećanje penzija od 19 posto i da će dio povišenja ići od studenog, a pokušat će se da to bude već od listopada. Plaće će u javnom sektoru od 1. siječnja 2023., biti povećane od 12,5 do 14 posto, a možda već i od prosinca, donio je dobre vijesti predsjednik.

MMF čuvar stabilnosti
Brine ga, međutim, hoće li se morati odustati ili odgoditi od nekih važnih infrastrukturnih projekata. “Imamo veliki strah u vezi s tim, jer nam od toga ovisi stopa rasta”, rekao je predsjednik.

Tomislav Momirović, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture kazao je za “Politiku” da se bore za svaki projekt, ali neće dopustiti da se ugrozi makroekonomska stabilnost zemlje. Prema njegovim riječima nastavlja se realizacija svih infrastrukturnih projekata, ali će, napominje, kao i cijeli svijet, posebnu pažnju posvetiti praćenju kretanja na globalnom tržištu kapitala, promjenama u lancima opskrbe i održavanju energetske stabilnosti Srbije.

”Svaki nam je projekt važan, od brze pruge od Novog Sada ka Budimpešti, Moravskog koridora kroz centralnu Srbiju, auto ceste do Požege i dalje ka Arilju, Ivanjici, Sjenici i granici s Crnom Gorom. Radi se i na Dunavskom koridoru na istoku zemlje, na tunelu Iriški venac i mostu u Novom Sadu u sklopu Fruškogorskog koridora, kao i na svim ekološkim projektima.

Do kraja godine ćemo sasvim sigurno završiti prvih 300 kilometara kanalizacijske mreže i prva četiri postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u projekta Čista Srbija, naglasio je Momirović.

Ivan Nikolić, direktor za razvojne projekte Ekonomskog instituta smatra da je povećanje plaća i mirovina sukladno inflaciji i u održivim okvirima.

”Svakako ćemo imati dvocifrenu inflaciju i rast BDP-a od oko četiri posto, za koji je rečeno da ga je moguće održati do kraja godine. Porast plača u javnom sektoru od oko 12 posto nije nešto što bitno narušava makroekonomski okvir.

To je potvrđeno i usuglašeno s MMF-om, koji je čuvar naše stabilnosti. To nije ni u kom slučaju rizično, niti nešto o čemu trenutno treba razmišljati kao o problemu”, ustvrdio je Nikolić. Prema njegovim riječima problem je u vezi s mnogo većim eksternim obavezama za nabavku energenata.

”Struja je drastično poskupjela – više od 500 eura za megavat-sat što je do sada neviđena cijena. U ljetnim mjesecima ranijih je godina cijena bila desetostruko niža. Trebamo nabaviti plin, naftu i derivate koje nemamo.

Odatle potiče strah u vezi s odustajanjem od infrastrukturnih projekata. To je izlazna strategija i posljednja mogućnost koja ostaje raspoloživa za izlazak iz teškoća koje mogu nastati. Ne možemo u ovom trenutku procijeniti zbog visokih rizika što će biti od jeseni i na zimu.

Smanjenje investicija je najavljeno kao jedna od mogućnosti koja ima negativnih posljedica. Infrastrukturni projekti direktno doprinose realnom povećanju bruto domaćeg proizvoda”, objasnio je Nikolić.

Kratkoročno preživljavanje
Infrastrukturni projekti sudjeluju šest do sedam posto u BDP-u, što je iznad dugoročnog cilja i iznad prosjeka zemalja usporedivih sa Srbijom.

”Najčešće smo govorili o optimalnoj mjeri od pet posto. Sada je više, što znači da smo tako kompenzirali pritiske koji su dolazili od negativnih efekata koronapandemije i to je instrument kojim se postiže balans. Kada imate manju potražnju možete tako podići aktivnost, što je dobro i održivo.

Sada je pitanje kratkoročnog preživljavanja. To nije opcija o kojoj se razmišlja na srednji rok ili dugoročno. To je opcija pukog premošćavanja tekućeg problema i eventualno likvidnosti. Premda je to daleko i po svim parametrima nema ni naznake.

Ali ova razina cijena preko ljeta pokazatelj je da će problem biti veći kada dođe hladno vrijeme, po toj osnovi takva jedna zadrška i razmišljanje je apsolutno opravdano”, rekao je Ivan Nikolić, direktor za razvojne projekte Ekonomskog instituta.