Direktor Nacionalne službe za zapošljavanje Zoran Martinović izjavio je da je na evidenciji te službe oko 390.000 ljudi, što je najmanji broj ikada zabilježen u Srbiji.

On je naglasio kako je to prvi put da je broj nezaposlenih pao ispod 400.000, kao i da je trenutna stopa nezaposlenosti 10,1 posto.

Rast zaposlenosti
“To pokazuje kako je nezaposlenost vrlo stabilna i za oko 0,8 posto niža u odnosu na prvi kvartal 2022. godine. Također, imamo i povećanje stope zaposlenosti i stalnu potražnju za novim radnicima”, rekao je Martinović.

Direktor Nacionalne službe za zapošljavanje kaže da je prošle godine 200.000 osoba, koja su bila na evidenciji NSZ, prijavljeno na obavezno socijalno osiguranje, budući su zasnovali radni odnos, na određeno ili neodređeno vrijeme ili su zaključila neku drugu vrstu ugovora o privremenom angažiranju.

Kako je naveo, brzina nalaženja posla ovisi od niza okolnosti, a najvažnije su posjedovanje traženih, adekvatnih kvalifikacija, konkretnih znanja i vještina, potrebnog radnog iskustva, ali i motivacija za rad.

“Više od 60 posto osoba koje se nalaze na našoj evidenciji ulaze u krug dugoročno nezaposlenih, što znači da posao traže duže od 12 mjeseci”, rekao je direktor NSZ. Na pitanje o starosnoj strukturi onih koji su na evidenciji NSZ, odgovara da je 18,5 posto mlađih od 30 godina, a da stariji od 50 godina čine 40 posto prijavljenih na zavodu za zapošljavanje i dodaje da se za njih posljednjih godina primjenjuje aktivna politika zapošljavanja.

“Ono što karakterizira naše tržište rada je zaista nepovoljna struktura, imajući u vidu da oko 35 posto osoba koja su nezaposlena, spada u kategoriju nekvalificiranih ili nisko kvalificiranih. Srednjoškolci zauzimaju 52 posto, dok su ostalo ljudi sa završenim visokim obrazovanjem”, objašnjava Martinović.

IT sektor u fokusu
Ističe da je već godinama najveća potražnja za informatičarima, prije svega programerima, zatim inženjerima iz sektora građevine, strojarstva, elektronike, elektrotehnike, ali i za farmaceutima, ekonomistima, liječnicima sa specijalizacijama, profesorima engleskog, njemačkog jezika, profesorima matematike, fizike.

“Kada govorimo o profilima srednje stručne spreme svakako su to oni koji posjeduju konkretna znanja i vještine kao radnici u građevinskom sektoru: zidari, stolari, tesari, zatim operateri na CNC mašinama, vozači, radnici osiguranja, njegovateljice, medicinske sestre, radnici u ugostiteljstvu, turizmu, trgovini”, navodi Martinović.