Prema podacima “Srbija karga” na srpskim prugama od siječnja 2020. iskliznula su 194 teretna vlaka. Od toga ih je 26 prevozilo opasne materije, a uzrok tako neslavne statistike uglavnom je loše stanje kolosijeka, pokazuju podaci.

Loše stanje utvrđeno je i na pruzi kod Pirota, koju Infrastruktura železnice nije rekonstruirala iako je novac za to bio osiguran, a baš je na toj dionici došlo do teškog i opasnog iskliznuća 20 vagona s amonijakom u prosincu prošle godine.

Dovršeni izvještaj Komisije koja je istraživala nesreću otkrit će je li uzrok zapuštena pruga ili pak nešto drugo. Izvještaj je završen i bit će uručen nadležnom tužiteljstvu.

Dostavite ‘crne točke’
Kako ne bi dolazilo do novih iskliznuća, resorni ministar Goran Vesić zatražio je od Infrastrukture železnice da mu dostave svaku “crnu točku” na srpskim prugama. I prije objave izvještaja jasno je da je pruga Niš – Dimitrovgrad, na kojoj je došlo do iskakanja cisterni s amonijakom kod Pirota, bila crna točka.

“Novac za tu dionicu osiguran je još 31. siječnja 2018. i to je odgovornost Infrastrukture železnice. Tražio sam izveštaj za svaku “crnu točku”, što će i kakve mjere poduzeti i poručio – ili će se to napraviti ili će netko biti smijenjen. Ako država ulaže toliki novac, onda pruge ne mogu biti na razini 19. stoljeća. Ne u zemlji u kojoj se prave pruge 21. stoljeća, za brzine od 200 kilometara na sat”, upozorio je Vesić.

No, obećanje o smjenjivanjima, mala je utjeha onima koji se voze na nekoj od dionica 1073 kilometara željezničke mreže koje su starije od 50 godina. “Željeznička mreža je široka, a brojne su pruge starije je od 30, 40 pa čak i 50 godina. A životni vijek jedne je 25 godina. Zato je neophodno uložiti više u obnovu kako bi prijevoz željeznicom bio sigurniji.

Država je za tu svrhu u 2023. namijenila sredstva u vrijednosti 6,5 milijardi dinara. Prošle je godine za istu namjenu bila izdvojena samo milijarda”, naveo je Vesić. Desetljećima su srpske pruge bile ruglo, prosječna brzina vlakova iznosila je četrdesetak kilometara na sat, na nekim dionicama i samo 10 km/h kako bi se doneske očuvala sigurnost prometa.

I prilikom obilježavanja stote godišnjice izbijanja Prvog svjetskog rata, objavljen je podatak kako je vlak kojim su se članovi vlade Srbije sklonili na jug do Niša stigao samo pola sata sporije u odnosu na prosječno trajanje putovanja vlakom Beograd – Niš u 2014. godini.

Truli i deformirani pragovi
“Najčešći uzroci iskliznuća su loša stanja kolosijeka (nedostatak pribora za vezu između šine i praga – proširenje koloseka, truli i deformirani pragovi, istrošena glava šine više od onog što dozvoljavaju propisi…). U 2020. bilo je 70 iskliznuća, u 46 slučajeva isklizali su vagoni, dok je u 2021. godini bilo 65 iskliznuća – od toga 37 iskliznuća vagona.

U 2022. godini bilo je ukupno 59 iskliznuća, od čega 39 su vagoni, a ostalo lokomotive”, navode iz “Srbija karga” i dodaju: “Kad je riječ o opasnim materijama, u 2020. bilo je šest takvih slučajeva. Prevezli smo ih u oko 1400 vlakova. U 2021. bilo je oko 1200 vlakova i šest iskliznuća, a u 2022. prevezli smo oko 1100 takvih vlakova, a u deset slučajeva došlo je do iskliznuća.