U ukupnom prihodu 65% zarade od sve snimljene glazbe 2021. od digitala

Autor: Nadja Irena Fišić , 04. travanj 2022. u 14:00
Dario Draštata/Mitar Mitrović

Beograd je bio u centru pažnje muzičke industrije iz regije i šire, od 24. do 26. ožujka, kada je gradom odjekivala konferencija KONTAKT koja je okupila profesionalce.

Beograd je bio u centru pažnje muzičke industrije iz regije i šire, od 24. do 26. ožujka, kada je gradom odjekivala konferencija KONTAKT koja je okupila muzičke profesionalce. Više od 100 panelista i više tisuća posjetioca na pet lokacija potvrdilo je kako je konferencija više nego uspjela, a publika nakon dvije godine željna svirki i događanja.

Nakon dvije godine pauze, diskografska konferencija #Kontakt2022 održana je uživo uz niz popratnih koncerata i panela koji su naišli na oduševljenje publike. Okupila je profesionalce iz regije na temu muzičkog businessa, starih i novih trendova, te aktualnih mogućnosti.

Jedno od gorućih pitanja je bilo i preživljavanje glazbene industrije u doba pandemije, jer je ona bila najpogođenija. Kontakt 22 otvorio je Ivan Ilić Ilke, predsjednik Upravnog odbora CEBEF-a (Centar beogradskih festivala) i predsjednik Udruženja muzičara jazz, zabavne i rock muzike Srbije.

Hvala svima na ovako dobrom odazivu, okupio se na jednom mjestu veliki broj talentiranih umjetnika i spretnih menadžera koji mogu doprinijeti našem cjelokupnom muzičkom životu, na jednoj visokoj razini – rekao je u uvodu.

Foto: Mitar Mitrović

Veliku pažnju privukao je prvi panel “Predstavljanje Udruženja menadžera Srbije”gdje su gosti bili Marton Naray, direktor Sound Czech iz Češke i Jake Beaumont-Nesbitt iz Velike Britanije, menadžer i suradnik brojnih svjetskih zvijezda, među kojima su Radiohead, Rihanna, Norman Cook i Beyonce. Strani gosti dali su brojne korisne savjete kako se može započeti međunarodna karijera, uz zaključak: “menadžer umjetnika je zapravo menadžer brenda”.

KONTAKT konferencije obilježili su brojni nastupi bandova pred prepunim klubovima Anti Shop Elektropionir, u Domu Omladine i u alternativnom klubu Dragstoru, koji je zadnje večeri pucao po šavovima od interesa publike. Koncert zagrebačke grupe “Elemental” bio je rasprodan danima unaprijed, a beogradska publika još se jednom potvrdila kao pravi “dizač” energije i dobrih vibracija.

Željni koncerata
Nakon dvije godine, svi su bili željni događanja, a jedno od najzanimljivijih pitanja svakako je bilo ono kada će se ponovo moći bez ograničenja na koncerte i kako je pandemija utjecala na glazbenu industriju.

Odgovor na to dijelom je dao panel Nova runda s RUNDOM (Regionalno udruženje nezavisnih diskografa – Balkan), koji se bavio pitanjima kada će se i hoće li se ikada tržište oporaviti od pandemije, što se promijenilo u dvije godine od dolaska streaming servisa u regiju i kako postaviti regionalnu muzičku scenu na globalnu mapu.

Foto: Mitar Mitrović

O ovim temama govorili su Pavle Eftimovski (Glitch Records/Srbija), Zdenka Milanović (Lampshade Media/Srbija), Jaša Bužinel (Moonlee Records/MENT/Slovenija), Edin Muftić (Sarajevo Disk/BiH), kao i Dario Draštata (Runda/Dallas Records/Hrvatska i Srbija).

Upravo je Draštata, izvršni direktor Dallas Recordsa, predsjednik je RUNDE, član izvršnog odbora IMPALA-e, upravnog odbora Hrvatske diskografske udruge i Zaprafa, te član upravnog odbora nacionalne Udruge glazbenih menadžera i organizatora – MIO, dao ekskluzivno za Poslovni dnevnik odgovore na neka goruća pitanja u glazbenom businessu.

U posljednje se dvije godine dogodio boom streaming servisa. Može li taj prihod nadomjestiti ono što je izgubljeno koncertima?
“Koncerti su najveći biznis. Definitivno ne može, još nismo došli na razinu iz 2019. godine, a nadamo se da će 2023. godina doći na nivo gdje smo bili prije korone što se tiče diskografije. Što se tiče koncerata, ja mislim još iduće dvije godine da nećemo dostići razinu prije korone. Očekujemo puno od ove godine, da se neće dogoditi neki sedmi, osmi val i da ćemo moći raditi najnormalnije.

Već vidimo po prvim koncertima koji se događaju u Hrvatskoj i Srbiji da je publika željna koncerata, da nema straha – što smo se najviše bojali. Ono što je bitno i što stalno ponavljamo – ne postoji ni jedan jedini zabilježeni slučaj žarišta korone na bilo kojem koncertu koji je organiziran u skladu sa svim pravilima koja su u tom trenutku vrijedila. I od strane državnih institucija i od medija nepravedno je glazbena industrija bila u lošoj poziciji jer se stalno govorilo da je rizična.

Čak i s mjerama distance, sjedenja i maskama – pokazalo se da organizatori spremni i na taj izazov. Iako su radili i oni i izvođači za vrlo male novce, isto zato da se posao održi i da svi ljudi koji žive od toga premoste tu krizu. Koncertna industrija je najviše pogođena u koroni i neće se oporaviti tako skoro, jer ponovo ima otkazivanja stranih turneja. Još neko vrijeme ćemo biti fokusirani na domaće izvođače, ali 2023. će i to promijeniti”, uvjeren je Draštata.

Foto: Mitar Mitrović

Kakva nas onda čeka festivalska sezona i ljeto u regiji?
“Vidimo da su u Srbiji mjere ukinute, a ja se nadam da će se ukinuti i u Hrvatskoj do kraja i da nećemo imati provjeru covid putovnica, jer to je dodatna investicija uz cijenu ulaznice. Nadam se da ćemo u sljedećih mjesec dana vidjeti promjenu mjera, pogotovo za organizatore, jer teret testova je na publici”, optimističan je Draštata.

Otkud ponovni uspon vinila?
“Izvođačima je sada prvi uvjet kada potpisuju ugovor da im diskografi objave i ploče na vinilu. To je broj jedan. Ne moramo ni CD, sve ćemo se lako dogovoriti, ali samo nam obećajte da ćemo imati ploču. Naravno da su to svi prepoznali i mi to pozdravljamo. Radimo godinama vinile, nije se to dogodilo preko noći.

Ali sad imamo problem s produkcijom, jer rokovi koji su bili pet do šest tjedana za izradu, sada su šest do osam mjeseci. To je nametnula i korona kriza i potražnja za vinilima u svijetu. Veliki igrači kada dođu u malo tvornica u svijetu koji proizvode ploče zauzimaju mjesto i svi drugi moraju čekati.

Pojavio se problem plastike, a sad će i naftna kriza utjecati na proizvodnju, jer nema derivata nafte. Usporit će i poskupiti proizvodnju, a sad je došla i kriza papira, nema kartona. Bjesomučno se traži po svijetu”, pojasnio je Draštata utjecaj svekolike krize na izdavačku djelatnost.

Foto: Mitar Mitrović

Globalna karta
Kao predsjednik RUNDE, Draštata kaže je cilj udruge da se povežu unutar regije postanu vidljivi na globalnoj glazbenoj karti. Runda je sudjelovala uz pomoć Impale na niz konferencija u Europi, jer je dio svjetske glazbene nezavisne glazbene scene.

“Svi smo se spojili na proteklim KONTAKT konferencijama, Veseli me da ponovo dobivamo pozive i da nećemo imati više samo konferencije online.

Runda je specifična, jer je multiteritorijalna udruga, svi drugi su nacionalni. Imamo puno više zajedničkog nego što nas dijeli. Postoji inicijativa da Runda uspostavi kontakte s glazbenim tržištima kao što su Južna Amerika, Meksiko, Južna Koreja i Kina, koje su zaista svjetske glazbene velesile”, rekao je o planovima Draštata te otkrio kako je 65 posto od ukupnog prihoda sve snimljene glazbe koja je napravljena prošle godine doteklo od digitala, a ostalo od fizičkih nosača zvuka.

Narastao je i nezavisni sektor i sada je na deset posto ukupnih prihoda glazbene industrije, što potiče raznolikost i kreativnost i dobro je za glazbenu industriju. #Kontakt2022 najveći je događaj profesionalaca muzičke industrije u regiji, kojeg su priredile producentska kuća “Kontakt konferencija”, promocijske kuće Odličan Hrčak i Centra beogradskih festivala – CEBEF, pod pokroviteljstvom grada Beograda.

Komentirajte prvi

New Report

Close