Sadašnja situacija na svjetskom tržištu hrane iskazuje se velikim rastom cijena, ali i sve većim problemima u međunarodnom prometu i dostavi, navodi se u izvještaju Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO).

Ta kriza pogađa i tržište pšenice, a u srpskom udruženju Žitounija podsjećaju da je već dvije godine svjetska potrošnja žitarica od 791 milijun tona veća od proizvodnje koja iznosi 778 milijuna tona.

To je samo jedan od razloga skoka cijena, a navode i druge, poput prekomjerne primarne emisije novca u uvjetima stagnacije i pada BDP-a 2020., pucanje opskrbnih lanaca, te rat Rusije i Ukrajine, koje s oko 30 posto sudjeluju u svjetskom izvozu pšenice.

Važni su i velik rast cijena energije, rast troškova transporta i poskupljenje mineralnih gnojiva. “Na svjetskom tržištu pšenice postoje dvije skupine država, zemlje neto izvoznice, kojima pripada i Srbija i zemlje uvoznice”, kaže za Politiku Zdravko Šajatović, direktor udruženja Žitounija.

Izabrati najbolje skladištare
On dodaje da je sigurno kako će kriza na tržištu hrane potaknuti većinu država da povećaju razinu zaliha. To će važiti i za Srbiju zbog čega u tom udruženju smatraju da je potrebno što prije reorganizirati robne zalihe.

“Robne zalihe Srbije, odnosno tekuće robne zalihe, a ne strateške, u svom dosadašnjem radu pokazale su znatne slabosti”, objašnjava Šajatović. Zbog toga će udruženje nadležnima iznijeti svoje prijedloge.

Jedan od prijedloga je i da vlada robnim zalihama zabrani davanje tzv. pozajmica pšenice u državnom vlasništvu. Smatraju da je potrebno izabrati najbolje skladištare, a da bi prednost trebali imati betonski silosi, uz vođenje računa o dobroj teritorijalnoj rasprostranjenosti skladišta.

“Skladištarima treba osigurati ekonomski interes za čuvanje državne robe, odnosno plaćanje mjesečnog skladištenja po tržišnim cijenama. Naš prijedlog je da to bude 0,8 posto, bez PDV-a”, dodaje Šajatović.

Nužna je stalna inspekcija
Prema njegovim riječima, potrebno i da se roba u vlasništvu robnih zaliha čuva u posebnim odjeljenjima na kojima će stajati oznaka da se u njima skladišti ono što je u državnom vlasništvu, što isključuje mogućnost miješanja s drugom robom.

“Državnu pšenicu u silosima o trošku robnih zaliha treba osigurati kod osiguravajućih kuća od svih standardnih rizika”, kaže Šajatović, dodajući da bi tržišna i poljoprivredna inspekcija trebale redovno kontrolirati državnu robu.

Prema ocjeni predstavnika Žitounije, razinu robnih zaliha pšenice treba utvrditi u iznosu tromjesečne potrošnje u Srbiji od 270.000 do 300.000 tona. Kada je riječ o intervencijama na tržištu pšenice, Šajatović ističe da treba poštivati Zakon o robnim rezervama, što znači da nakon zaključka vlade o nužnosti i obujmu intervencije na tržištu treba intervenirati prodajom ili kupovinom pšenice po tržišnim cijenama na temelju javnog poziva.