Tradicionalna Futoška kupusijada, održana je prošlog tjedna u Futogu mjestu nedaleko od Novog Sada, a na njoj je istaknuto kako se u Srbiji godišnje proizvede kupusa i kelja oko 179.377 tona.

Rekordna proizvodnja u Srbiji bila je 1980. godine i tada je tržištu ponuđeno čak 381.720 tona ovih proizvoda.

Futoški kupus
U Srbiji se godišnje održi više od 3.000 sličnih manifestacija na kojima se promovira domaća proizvodnja i hrana, a posjete ih više desetina tisuća ljudi. Ova i slične manifestacije su mjesto susretanja, razgovora, razmijene  iskustava,  isprobavanja ukusa jela, kupovine i prodaje, proizvoda u Srbiji.

Ovogodišnja kupusijada nije bila samo prilika za kupovanju kupusa već i da se sagleda ovogodišnja proizvodnja koja se odvijala pod utjecajem klimatskih promjena i čestih nepogoda koje su utjecale na prinose i proizvodnju.

Na srpskom tržištu ove jeseni neće biti dovoljno futoškog kupusa autohtone sorte, po kojoj su povrtlari iz Futoga nadaleko poznati. Razlozi za to su klima i što je svega oko 65 hektara ovog proljeća zasijano, od kojih će urod sa tek 25 hektara nositi oznaku geografskog porekla. Unatoč tome, kilogram kupusa svježeg i kiselog bit će tek malo skuplji nego lani.

Kilogram svježeg kupusa futoški povrtlari na malo prodaju za 80 dinara, između 40 i 50 dinara naveliko, a kiseli-ribanac za 250 dinara za kilogram. Pri kupovini, kažu, potrošači trebaju obratiti pažnju kakav kupus kupuju, pošto se futoška sorta razlikuje od drugih.

Futoški kupus je nešto bjelije boje, ovalno-spljoštenog izgleda, težak od 1,5 do 3,5 kilogram i na listovima ima manje žila, kaže višegodišnji proizvođač Miroljub Janković koji dodaje kako svaki poljoprivredni proizvođač ima na tržnicama i na mjestima predviđenim za prodaju ovog povrća oznaku o sorti.

Na tržištu ima raznog kupusa, ali malo autohtone futoške sorte. Nelojalna konkurencija ga prodaje pod tim imenom, iako, osim po izgledu glavice i po cijeni, može se prepoznati da nije pravi, ukoliko košta ispod 80 dinara svjež ili na veliko 30 dinara.

Janković kaže kako ovogodišnji urod višestruko niži nego u dobrim godinama. Po hektaru će kupusa biti svega 15 do 20 tona i zato povrtlari neće izvući profit, jer je cijena proizvodnje oko 750.000 dinara po hektaru. “Bit ćemo u gubicima i pitanje je da li ćemo dogodine moći ponovo ići u ovu proizvodnju, jer je ove godine zarada bila samo u ranoj mrkvi i lubenicama, kazao je Janković.

Vremenske neprilike
“Taman kada smo krenuli krajem svibnja u proizvodnju, naišli su oluja i led, a kasnije kada je rasad bio u zemlji i krenuo napredovati, naišla je u drugoj polovici srpnja superćelijska oluja i napravila ogromnu štetu. Kupus su tijekom listopada dotukli sunce i visoke dnevne temperature, suh zrak i vjetar.

Nismo znali što da radimo s njim, ako smo ga zalijevali, listovi su pucali, a kada nismo palili sistem za navodnjavanje, listovi su se sušili, istakao je Janković i dodao da je tek od prije nekoliko tjedan povećana potražnja, a razlog za to je neobično toplo vrijeme za ovo doba godine.

Ranijih godina, kazao je, kupus se prodavao već početkom listopada. Futoški povrtlari ove će zime imati oko 50 tona certificiranog kiselog kupusa, koji će moći kupovati u velikim trgovačkim lancima i na tržnicama u Novom Sadu, a on će na pakiranju nositi oznaku geografskog podrijetla.