Publikacija “Vodič za izvoz voća i povrća: Praktične informacije o izvozu svježeg voća i povrća iz zemalja zapadnog Balkana na tržišta Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije” sada je dostupna proizvođačima, otkupljivačima, izvoznicima i svima koji pokazuju interes za sektor voća i povrća.

Autorice Julka Toskić i Milica Zatezalo, u brošuri su pružile praktične informacije o izvozu svježeg voća i povrća iz zemalja zapadnog Balkana na tržišta Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije.

Svaki detalj je važan
“Prije planiranja i pokretanja izvoza na tržišta Bliskog istoka, jako je važno ispuniti sve uvjete, propisane zahtjeve i procedure koje zahtijevaju nadležna tijela tih zemalja. U publikaciji mogu se vidjeti ključni koraci u izvozu, a potrebno je obratiti pažnju jesu li ispunjeni svi uvjeti prije nego pokrenete izvoz u UAE i Saudijsku Arabiju.

U poglavljima Vodiča opisane su glavne karakteristike tržišta voća i povrća i trendovi koji dominiraju na tim izvoznim tržištima s velikim potencijalom”, ističu autorice Vodiča. Također, za uspješan izvoz potrebno je poznavati regulativu i procedure za uvoz voća i povrća na tržištima UAE i Saudijske Arabije, standarde, pravila za deklariranje i označavanje proizvoda.

Radi uspješnog uspostavljanja poslovnih odnosa s kompanijama u UAE i Saudijskoj Arabiji, predstavljeni su kanali distribucije na tim tržištima, uz pregled maloprodajnih lanaca, elektronskih trgovina i nekih od najvećih uvoznika voća i povrća na ovim tržištima.

Proizvodnja voća i povrća na zapadnom Balkanu je u stalnom porastu i značajno nadilazi potrebe domaćih tržišta, što izvoz na nova tržišta nameće kao logičan korak.

Zahvaljujući suvremenim tehnologijama koje se primjenjuju u proizvodnji i implementaciji potrebnih standarda kvaliteta, postižu se visoki prinosi i kvaliteta proizvedenog voća i povrća, a samim tim se povećava i konkurentnost proizvoda na svjetskom tržištu.

U posljednjem se desetljeću ustalila praksa da se proizvođači voća i povrća iz zemalja zapadnog Balkana u velikom postotku oslanjaju na plasman pretežno na jedno izvozno tržište, odnosno na tržište Rusije (kad je riječ o nekim vrstama voća, čak do 90%).

Kako je napisano u Uvodu publikacije, u posljednjih nekoliko godina svjedoci smo da se na tom tržištu događaju promjene u smislu povećanja proizvodnih površina pod voćem, ali se javljaju i novi dobavljači, zbog čega su ukupne količine i vrijednost izvoza voća i povrća iz zemalja zapadnog Balkana počele smanjivati.

Brzorastuća tržišta
“Iz svih tržišnih razloga pravi je trenutak da se diverzifikaciju i otvaranje novih tržišta s potencijalom da se omogući proizvođačima sa zapadnog Balkana da se bolje pozicioniraju i osiguraju stabilnu i dugoročnu opskrbu tih tržišta voćem i povrćem iz naše regije. Upravo je to bila ideja vodilja za kreiranje Vodiča, na kojima je godišnji rast uvoza svježeg voća i povrća značajno veći u odnosu na svjetski prosjek”, ističe autorica Julka Toskić.

Dvije arapske zemlje zbog ekstremnih klimatskih faktora i limitiranih površina obradivog zemljišta umnogome ovise od uvoza i takav trend će se nastaviti. Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija bilježe veliki rast broja stanovnika, uz predviđanje da će se i taj trend nastaviti s obzirom na to da je najveći porast stanovništva prouzročen dolaskom stranaca koji dolaze zbog posla.

Srpski poljoprivredni proizvođači trenutno u zemlje Bliskog istoka najviše izvoze jabuke, jagodičasto i bobičasto voće, a po plasmanu jabuka su među deset najvećih uvoznika u UAE i Saudijskoj Arabiji. Ali ova vrlo osjetljiva roba putuje više od mjesec dana jer za razliku od mnogo agilnije konkurencije, Srbija nema direktan cargo prijevoz do ovih zemlja, niti je tamo osigurala skladišta i hladnjače za svakodnevnu opskrbu lokalnog tržišta.

Poslije pada izvoza srpskih poljoprivrednih proizvoda u Rusiju, Bliski istok je postao jedno od najvažnijih alternativnih tržišta za plasman hrane iz Srbije, prije svega za proizvođače svježeg voća i povrća.

Budući da potražnja za hranom u toj regiji ubrzano raste, konkurencija srpskim izvoznicima je iz cijeloga svijet, posebice proizvođači iz zemalja EU koji su se ovom tržištu znatno više okrenuli od kada ne mogu izvoziti u Rusiju, kaže Julka Toskić, direktorica konzultantske agencije Agrobrend i autorica “Vodiča za izvoz svježeg voća i povrća na tržište Bliskog istoka”, koji je publiciran uz podršku FAO-a i EBRD-a u Srbiji.

UAE su četvrta najveća ekonomija i drugi potrošač hrane na Bliskom istoku, s rastućim gospodarstvom i životnim standardom među najvišima u svijetu. Iz tih razloga, tamo dolazi sve veći broj stranaca raditi, što je dodatno ubrzalo rast stanovništva u posljednjem desetljeću s tri na blizu 10 milijuna i značajno uvećalo, ali i promijenilo prehrambene potrebe i navike. Istovremeno, zemlja je izuzetno ovisna od uvoza hrane, zbog ograničenih poljoprivrednih resursa i vrlo nepovoljnih vremenskih uvjeta.

Toskić napominje kako je naročito izražena potražnja za svježim voćem i povrćem, pa ovo tržište vrijedi oko 3,7 milijardi dolara s procjenom rasta po prosječnoj stopi od gotovo 10 posto do 2025. godine.

Analize pokazuju da među voćem pada potražnja za nekim vrstama, poput marelica, lubenica i citrusnog voća, a raste interes za bobičasto voće, jabuke i što je posebno zanimljivo – za svježe šljive, kojima je prodaja porasla prošle godine za 7,5 posto, s prognozama da će ona rasti godišnje za 8,8 posto.

Srbija se probila na listu Top-10 izvoznika voća u Emirate s izvozom jabuka koji je od 2016. do 2020. porastao za 166 posto, a količine su se uvećale sa 135 tona u 2015. na 4786 tona u 2020. Tržište povrća ima približnu godišnju vrijednost od milijardu dolara, a krumpir, rajčica i luk čine 60 posto ukupne potrošnje.