Plasman jabuka iz Srbije u Rusiju, koja je i dalje najveće srpsko izvozno tržište, usporen je proteklog mjeseca.

U Rusiji se i dalje šire nasadi ovog voća, ali je novina da se forsira domaći sadni materijal i strogo motri na uvozne cijene. Pred kraj prošle godine, kako se moglo nedavno čuti od stručnjaka za voćarstvo, u Rusiji je donijeta uredba da se subvencije dobivaju samo na domaće sadnice.

Rusko tržište
Dogovoreno je i da se uvoz zabrani ako cijena uvoznih jabuka bude dosta niža od domaćih. Prije ove odluke na rusko tržište ušla je velika količina ovog voća iz Kine zbog čega je u hladnjačama krajem 2022. bilo do 20 posto više jabuka u odnosu na prošlu sezonu.

“Imamo podatke do kraja siječnja ove godine. Izvezli smo ovo voće u 26 država, a najveći plasman bio je u države van Evropske unije. U Rusku Federaciju smo izvezli od 72% do 75% tih količina.

Sada je izvoz u Rusiju malo stao, ali nije točno da ga uopće nema kako se nedavno čulo u javnosti. Moguće je da je aktivirana ova uredba koja je donijeta u Rusiji”, rekao je za Politiku profesor Zoran Keserović sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.

Jabuke iz Srbije su se godinama najviše izvozile na rusko tržište, ali je ta količina umanjena od početka rata u Ukrajini, pokazuju podaci Privredne komore Srbije (PKS)

Izvoz jabuka u ovu zemlju je 2021. je srpskoj državnoj kasi doneo 78 milijuna eura, dok je godinu dana kasnije taj priliv bio manji za 10 milijuna eura, navode iz PKS-a.

Ruska proizvodnja jabuka raste od 2014. Samo u 2022. godini proizvedeno je oko dva milijuna tona, uglavnom na privatnim plantažama, kaže Andrej Sizov, agroekonomist iz Rusije.

“Uvezemo oko 30 do 40 posto jabuka, što je 20 posto manje nego 2014. godine.

Istodobno, Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija izbijaju na visoke pozicije što se tiče izvoza, a otvara se i indijsko tržište. Keserović raspolaže podacima da je u prvih jedanaest mjeseci 2022. iz Srbije izvezeno 136.000 tona jabuke u vrijednosti od oko 100 milijuna eura. U odnosu na isti period 2021. to je bio pad za 16 posto.

U tom periodu Srbija je svježe jabuke također najviše izvozili na rusko tržište ali je ovaj udjel, u odnosu na raniji period kad je iznosio 74 posto, smanjen na 69 posto. Kada je riječ o EU najviše se izvozilo u Mađarsku i Rumunjsku (ali industrijsku jabuku i onu druge klase) a od zemalja CEFTA najviše u Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu.

Nedavno je na panelu o trendovima u proizvodnji i izvozu ovog voća, bilo riječi i o tome koliko je važno usvajati nove tehnologije i podizati nove nasade sa sortama koje se traže u svijetu i da li Europska unija želi srpske jabuke. Stručnjaci napominju da ne treba zanemariti ni domaće tržište.

Pitanje subvencija
Treba poticati potrošnju voća, ali i povećati poticaje po hektaru. Ne mogu biti iste subvencije za ratarske i voćarske, povrtlarske i vinogradarske kulture, smatra Keserović. Prema njegovim riječima korisno bi bilo i stimuliranje izvoza po kilogramu prodane jabuke u inozemstvu. Naglašava da Srbija nema nijednu veću prerađivačku industriju gdje bi se proizvodile kaše, koncentrati, sokovi, što je veliki hendikep.

Ovaj stručnjak kaže kako je jako važno da se preko obrazovnih emisija, medija kod potrošača razvija svijest o značaju lokalnih, odnosno domaćih proizvoda. Jedan od načina je i da na tenderima u javnim ustanovama srpsko voće dobije prednost u odnosu na uvozno.