Od kada su vrtoglavo počele rasti, nije bilo dana da trgovci u maloprodaji ne tiskaju nove cijene na proizvodima.

Stručnjaci, nažalost, predviđaju da će se taj trend nastaviti, a to će dodatno pogoditi najveći dio stanovništva Srbije, ukoliko se zna da je srpski standard značajno ispod prosjeka EU, odakle se uvozi ova inflaciju. Na sve ovo treba dodati i za srpske uvjete previsoke trgovačke marže, prenose Večernje novosti.

Cijene hrane
Posljednji, službeni podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da su potrošačke cijene u veljači 2023. povećane za 16,1 posto, dok su u usporedbi s prosincem prošle godine veće za 2,8 posto. Cijene proizvoda i usluga osobne potrošnje, u prosjeku su povećane za 1,4 posto.

“Imamo trend porasta cijena hrane svuda u svijetu”, objašnjava Bojan Stanić, pomoćnik direktora Sektora za strateške analize PKS. On ističe kako su cijene naročito visoke u gospodarstvu Srbije. “Kod nas to dodatno gura inflacija, sada iznosi 16 posto, što je duplo više nego u, recimo, Njemačkoj.

U Srbiji hrana i piće, u potrošačkoj košarici, sudjeluju sa 50, dok je u Njemačkoj to 15 posto. Sigurno je da će cijene nastaviti rasti i da ćemo imati inflaciju na sličnoj razini kao prošle godine. To je razlog slabljenja kupovne moći stanovništva, što otežava kućne budžete. Smanjuje potražnju za drugim proizvodima”, ističe Stanić.

Dodaje da kada se gledaju apsolutne cijene, u regiji Srbija je među najnižima. U EU većina cijena je veća, ali neznačajno.

“Na kraju, to ne možemo uspoređivati, jer je u Njemačkoj standard daleko od našeg i minimalna cijena rada je pet puta veća nego u Srbiji, kaže Stanić te dodaje da je sa druge strane, SAD daleko veće tržište po snazi od europskog, a kod njih je hrana skuplja nego u EU. Ali odjeća, tehnika, telefoni i kompjuteri značajno su jeftiniji nego u Srbiji. Isto je i sa sredstvima za osobnu higijenu i kemiju, koje su također mnogo jeftinija nego u Srbiji.

Pad potrošnje
Ekonomista Dragovan Milićević smatra kako je hrana skupa svuda u svijetu. “Imamo situaciju da je ECB emitirala nekoliko tisuća milijardi eura, u roku od godinu dana, onda je tu bila korona i sad energetska kriza koja je pogodila Europu u proizvodnji hrane. Poskupljenje hrane je strašno kod nas. I do 80 posto kod nekih proizvoda.

EU ima drastično veće prosječne plaće od nas, ističe Miličević. Dodaje da iako je u Srbiji bio veliki rast novčane mase, kroz pomoć za vrijeme korone, sada je to u realnim okvirima i zbog toga pada potrošnja.

Skoro 70% kućanstava će nastradati, jer imaju ukupna primanja manja od prosječne plaće u Srbiji. Medijalni dohodak je pedeset i nešto tisuća dinara, a 50 posto građana prima ispod toga. Jednom će taj rast stati, jer pada standard, a pada i potrošnja kazao je Milićević

Cijene u pojedinim trgovačkim lancima mijenjaju se iz dana u dan. Tako svinjski but sada košta oko 730 dinara za kilogram, a u siječnju je bio 650. Niti jogurt nije ostao imun na poskupljenja, pa je sada litra oko 165, a prošlog ljeta je bila 135 dinara.