Кada je Dragomir Ivanović prvi put probao šparoge u Italiji nije ni slutio da će ih, desetljeće i pol kasnije, uspješno uzgajati u predjelima Banatskog Brestovca, piše B92. Ovaj vrijedan čovjek kaže da je banatska zemlja toliko plodna da bi “i zaboden štap dobio listove”, ali da su klasični poljoprivredni proizvođači s područja Južnog Banata i dalje konzervativni po pitanju uzgajanja novih kultura.

Za šparoge Dragomir ima samo riječi hvale. Ne samo da je riječ o biljci koja ne traži kemiju i čija je cijena stabilna, već je šparoga jedna od rijetkih kultura koja je sposobna preživjeti poplave i obnoviti se. Osim što je ljekovita, ona je i skupa – za kilogram šparoga u Srbiji potrebno je izdvojiti i do 2.000 dinara. Na srpskom tržištu nema velikih proizvođača, a s hektara šparoga profitabilnost je od 15.000 do 20.000 eura godišnje, piše Dnevnik.rs.

“Šparoge sam jeo u Italiji početkom devedesetih i bio sam oduševljen okusom, bogatstvom jela i kombinacija sa šparogama, ali i njenim efektima na moje zdravlje. Tamo se šparoge, kao i u Njemačkoj, Francuskoj i Britaniji, vrlo cijene i koriste u svim jelima. U to vrijeme u Srbiji nije bilo šparoga, pa sam prvo sjeme nabavio mnogo godina kasnije, iz Mađarske. Prvo sam posadiošparoge u tegle, na terasi svoga stana”, priča Dragomir.

Tražeći vikendicu u blizini Beograda, došao je Dragomir u Brestovac, po oglasu. Odmah je zavolio to mjesto, posebno zbog klime, zraka, zelenila, plodnosti zemlje, opuštenosti i nekog mira koji pruža, zbog ljepote Ponjavice i okoline.

“Isprva sam uzgajao razno voće i povrće, a šparoge su bile usputna priča. Jednog dana me je pozvala nepoznata žena iz Кovačice da pita za šparogu kao lijek, za majku bolesnu od karcinoma. Tek tada sam krenuo da ispitujem zdravstvene vrijednosti šparoge i oduševio se. Odlučio sam da šparoga bude moja vodeća kultura. Sada imam registrirano poljoprivredno gospodarstvo ” otkriva on za Dnevnik.rs.

Trud koji se isplati

Zarada je 25.000 kuna po hektaru, zbog nje su mnogi odustali od pšenice i kukuruza

Za podizanje nasada na jednom hektaru treba investirati oko 15.000 do 20.000 eura. To je umjerena investicija ako se usporedi s borovnicom, trešnjom, jabukom i jagodom za intenzivne nasade. Ono što šparogi daje komparativnu prednost u poljoprivredi je najmanji rizik, stabilno tržište i stalne cijene, kako u Srbiji tako i u Europi.

“Treba napraviti biznis plan i osigurati zemljište, dobre klimatske uvjete, dobre sadnice, mehanizaciju i opremu, obučenu radnu snagu, objekte za skladištenje i pakiranje, sredstva za dostavu kupcima i dobru promociju. Moj glavni posao je proizvodnja sadnica, za osam godina imam oko 600 nasada šparoge od tih sadnica. Dobar dio nasada već prodaje urod, ove godine su vrlo dobro realizirali svoju proizvodnju “naglašava Dragomir.

Кlasični poljoprivredni proizvođači su konzervativni po pitanju novina. U Brestovcu uzgajau papriku i rajčice desetljećima, u Omoljici ratarske kulture, i tu se mnogi osjećaju sigurnima iako profit s godinama pada.

“Interesantno je da zasade šparoga podižu ljudi koji rade nešto drugo, obično IT inženjeri, liječnici i povratnici iz inozemstva. Za njih je šparoga investicija. Ona se bere tek nakon tri godine od sadnje, što mnoge ljude čini nestrpljivim, iako nasad traje 20 godina. Dva su važna posla, suzbijanje korova i berba, koji podižu cijenu, a tržišna potražnja diktira cijenu. U vrijeme covida cijene šparoge su postale visoke jer se ona tražila kao pomoćno ljekovito sredstvo”, otkriva ovaj proizvođač.

Tržište u Europi ima veliku potražnju, dovoljno je reći da je godišnji izvoz u svijetu oko 1,5 milijardi dolara. Tržište Srbije je u početnoj fazi razvoja, potražnja raste oko 30 posto godišnje, i neće biti zadovoljeno u dogledno vrijeme. Traže je najbolji restorani, najkvalitetniji prodavači voća i povrća, trgovački lanci, hoteli, proizvođači zamrznute hrane, ali i pojedinačni potrošači kojima se distribucija radi i osobno.

“Velika vrijednost robe olakšava sve aktivnosti prodaje, jer je mali gabarit. Ove godine cijena šparoga u Beogradu je bila 2.000 dinara po kilogramu i opet je nije bilo dovoljno. Postoji i problem kvaliteta, jer ona uvozna brzo gubi svježinu i glavna svojstva, a domaće nema ni za pet posto tržišta “, ističe proizvođač.

“Prodajem sadnice i rasad, a kupuju ih ljudi koji imaju male vrtove, za sebe i obitelji. Posljednjih godina sam pomogao da se formiraju veći, komercijalni zasadi, i to oko Novog Sada, Bečeja, Takova, Čačka, Beograda i Budve. Za konzumnu šparogu napravio samo Facebook grupu “Šparoga asparagus, hrana lijek afrodizijak”, koja sada ima oko dvije tisuće članova koji dele iskustva, informacije, ali i koji prodaju šparglu. Postoji inicijativa i za udruživanje u Zadrugu”, kaže Dragomir.

Fale samo radnici

U Mađarskoj se šparoge izvozi u vrijednosti oko 10 milijuna eura, a kod nas su uvjeti vrlo slični, gotovo idealni. Na ovoj zemlji zabodeš štap, a on će dobiti listove, dakle tlo je idealno. To je uočeno i jednom analizom iz EU, pa je ova regija označena kao pogodna za tu proizvodnju. “Šparoga voli humus, oko 5 posto u zemljištu, ali joj savršeno odgovara i pjeskovito tlo, posebno ako se obogati humusom i navodnjava. Sve to ovdje postoji, njive su prve i druge klase, ima još stajnjaka, a postoji i mehanizacija i blizina tržišta. Jedino je radne snage sve manje”, navodi Dragomir.

Ne može propasti

Nijedan nasad šparoge nije propao u poplavama! U svijetu je zabilježeno i da je nasad bio pod vodom mjesec dana i obnovio se. Šparoga ima najmanji rizik proizvodnje u odnosu na sve poljoprivredne kulture. Osigurat ćeš dovoljno izdanaka u svim uvjetima, samo količina može varirati i vrijeme dospijeća u godini, nekad krene u ožujku, nekad polovinom travnja, kao ove godine. Urod je siguran, a ako se propusti berba ove godine, neće ništa propasti, biljke će samo ojačati za iduću godinu.