Da je potražnja za radnicima veća od trenutne ponude, ne pamti se u filijali Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ) u Valjevu. Grad bi se tek mogao suočiti s manjkom radnika, jer tvornice Gorenje, Hansgrohe i Bizerba planiraju u sljedeće tri godine zaposliti 2300 ljudi, javlja portal blic.rs.

Statistika valjevskog NSZ-a pokazuje da je u pet godina zapošljavanje, u odnosu na broj prijavljenih na burzi rada, povećano za deset posto.

Na jesenskom Sajmu zapošljavanja u Valjevu kompanije Gorenje, Hansgrohe, Bizerba, Valy, Urban Tehnich i Turna Plastik, već su ponudile više od 500 slobodnih radnih mjesta.

“Ono što je najvažnije, a potvrđeno je i na tom Sajmu zapošljavanja, jest da sve ove kompanije, naročite one kojima su potrebni proizvodni radnici, ne inzistiraju na određenoj stručnoj spremi i kvalifikaciji, jer se novozaposleni brzo obuče za taj rad.

Praktično, one prikupljaju biografije nezaposlenih svih profila, tako da je nezaposlenima u Valjevu u ovom trenutku znatno lakše pronaći posao”, optimistično objašnjava Milan Đenadić, direktor valjevske filijale Nacionalne službe za zapošljavanje.

Prvi sa zapošljavanjem planiranih 2300 ljudi sljedećeg proljeća startat će nekadašnji gigant za proizvodnju kućanskih aparata iz Velenja, koji otvara treći pogon za proizvodnju rashladnih uređaja i u kojem planira raditi u sve tri smjene, što iziskuje tisuću novih radnika.

Nakon Gorenja, od sljedeće jeseni planirano je da se u nekoliko faza preostalih 1300 ljudi zaposli u tvornicama njemačkih kompanija čija je izgradnja u tijeku – Bizerbi koja će je jedan od svjetskih lidera u tehnologiji vaganja, sječenja i etiketiranja, te u Hansgroheu koji proizvodi sanitarne armature za kupaonice.

Mogući problem za ove tri tvornice jest nedostatak stručnih radnika što, po riječima Milana Đenadića, direktora valjevske filijale Nacionalne službe za zapošljavanje, pokazuju i podaci koja su zanimanja na evidenciji nezaposlenih trenutno deficitarna.

“Nedostaju radnici elektro i strojarske struka, od trećeg stupnja stručne spreme do inženjera. Deficitarne su i sve zanatske djelatnosti, građevinci i vozači, kao i zanimanja poput kozmetičara i frizera. Suficitarni obrazovni profili koji su najduže nezaposleni sva su zanimanja ekonomske struke. Suficit, naravno, postoji ako ljudi žele raditi u svojoj struci. Stvar je svakog pojedinca želi li se prekvalificirati u skladu s potrebama tržišta”, ističe direktor M. Đenadić.

Zbog toga koncept valjevske filijale NSZ je da se što više neposredno obrate ljudima koji nisu na evidenciji nezaposlenih, kao i onima koji imaju već posao, ali traže drugi.

“Zbog toga je Sajam zapošljavanja prvi put organiziran na otvorenom prostoru, na glavnom valjevskom trgu, kako bi obuhvatili što širi dio populacije. Ako bismo se orijentirali samo na evidenciju, izbor je sužen a prvi put se susrećemo s većom potražnjom za radnicima nego što je ponuda”, zaključuje Milan Đenadić, direktor burze za zapošljavanje.