U razdoblju od dvanaest godina isplativije je bilo štedjeti u dinarima, bez obzira na rok na koji je oročena štednja.
Dinamičan rast dinarske štednje nastavlja se i u prvih sedam mjeseci 2024. godine, navodi Narodna banka (NBS) u redovnoj polugodišnjoj analizi isplativosti štednje. Dobri makroekonomski pokazatelji, koji se prvenstveno ogledaju u očuvanoj financijskoj stabilnosti i relativnoj stabilnosti tečaja dinara prema euru, doprinijeli su da dinarska štednja stanovništva ove godine poraste za 27,7 milijardi dinara ili 20,1 posto, piše Politika.
Snažan rast
U prošloj godini dinarska štednja porasla je za 53,6 milijardi dinara, što je povećanje od 48 posto i dosegla najveću razinu od 165,6 milijardi dinara.
Nova polugodišnja analiza isplativosti dinarske i devizne štednje izrađena za razdoblje od lipnja 2012. do lipnja 2024. pokazala je da je dinarska štednja u posljednjih dvanaest godina bila isplativija od devizne štednje, kako kratkoročno tako i dugoročno. Analiza isplativosti jednogodišnje oročene štednje, koja je reprogramirana na razdoblje od dvanaest godina (od lipnja 2012.), pokazala je da štediša s ulogom od 100.000 dinara na kraju oročenja, u lipnja 2024. godine dobio gotovo 53.500 dinara (460 eura) više od štediše koji bi u istom razdoblju protuvrijednost istog iznosa položio na štednju u eurima (preračunato po srednjem tečaju dinara prema euru u mjesecu pojam).
A dinarska štednja na godinu dana bila je isplativija od odgovarajuće štednje u eurima u gotovo svim promatranim godišnjim podrazdobljima (preko 98 posto). Štediša koji od lipnja 2023. štedi u domaćoj valuti, na uloženih 100.000 dinara, u lipnju 2024. dobio bi gotovo 2900 dinara više od štediše koji bi u istom razdoblju protuvrijednost 100.000 dinara oročio u eurima.
Tromjesečna dinarska štednja bila je isplativija od eurske u najvećem broju promatranih tromjesečnih podrazdoblja (preko 90 posto), dok je dvogodišnja dinarska štednja bila isplativija od istoročne štednje u eurima u svim promatranim dvogodišnjim razdobljima. godišnja podrazdoblja. Kako pokazuju analize, u promatranom razdoblju od dvanaest godina bilo je isplativije štedjeti u dinarima, bez obzira na rok na koji je oročena štednja.
NBS navodi da su većoj isplativosti štednje u domaćoj valuti pridonijele više kamate na dinarsku štednju nego na štednju u eurima te neoporezivanje prihoda od kamata na dinarsku štednju u odnosu na oporezivanje prihoda od kamata na deviznu štednju po stopi od 15 posto u odnosu na deviznu štednju.
Štednja u dinarima u posljednjih je dvanaest godina porasla više od devet puta. Pozitivne promjene ostvarene su i u strukturi dinarske štednje u vidu rasta dugoročnih depozita, koji su porasli s dvije milijarde dinara u lipnju 2012. na 36,6 milijardi dinara u lipnju 2024. godine. S obzirom da je dinarska štednja rasla brže od devizne, njen udio u ukupnoj štednji porastao je s 1,89 posto u lipnju 2012. na 8,41 posto u lipnju 2024.
U prvom polugodištu tekuće godine najizraženiji je rast štednih uloga oročenih od šest do dvanaest mjeseci (19,4 milijarde dinara), koji su najzastupljeniji u strukturi štednje i čine gotovo polovinu dinarske štednje. Nešto umjereniji rast bilježi štednja po viđenju (6,2 milijarde dinara) i štednja ročnosti preko dvije godine za milijardu dinara. Dio ovog smanjenja posljedica je kalendarskog učinka prijestupne 2024. godine.
Devizna štednja
U proteklih dvanaest godina devizna štednja gotovo se udvostručila, sa 7,9 milijardi eura u lipnju 2012. na 15 milijardi eura u lipnju 2024. Rast devizne štednje u prvom dijelu ove godine iznosio je 557,8 milijuna eura ili 3,87 posto, a najvećim je dijelom rezultat izraženijeg roka oročenja devizne imovine na razdoblje od šest do dvanaest mjeseci (698,9 milijuna eura).
Skromniji rast imala je i štednja po viđenju (196,3 milijuna eura), dok je, s druge strane, devizna štednja oročena od jedne do dvije godine zabilježila pad (218,4 milijuna eura), dijelom i zbog kalendarskog učinka skoka. godina 2024. godina). Prosječan iznos devizne štednje po viđenju na kraju lipnja iznosi 3.162 eura.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu