Vlasnici benzinskih crpki u Srbiji će, zbog produženja Uredbe o ograničenju cijena naftnih derivata za još šest mjeseci, sve teže poslovati, one koje su najlošije poslovale su zatvorene, ili planiraju staviti ključ u bravu, a neki od njih najavljuju i potpuni izlazak iz posla.

Vlasnik poslovnog sistema “Mihajlović” Dejan Mihajlović rekao je agenciji Beta da sve više ljudi napušta posao i da je zatvorio 15 od 72 pumpe koje je imao.

Nisu konkurentni

“Odlučili smo se za ovaj posao od kojeg se sve više odustaje jer su troškovi veliki i teško ih je pokriti prometom pa je posao sve manje isplativ”, rekao je Mihajlović.

Najveći problem za njegovu tvrtku je što su pumpe bile okrenute prema selima, ali glavni konkurent, Naftna industrija Srbije (NIS), prodaje dizel za 179 dinara, a male pumpe kupuju gorivo po skupljim cijenama i prodaju ga skuplje, što je razlog zašto su izgubili poljoprivrednike poput potrošača.

I ne samo poljoprivrednici, već, kako je rekao, i drugi potrošači koji zloupotrebljavaju te kartice i kupuju gorivo po povlašćenim cenama na pumpama NIS-a, iako nemaju pravo na taj popust, zbog čega se smanjuje promet ostalih vlasnika pumpi.

“Imamo Udrugu naftnih kompanija u kojoj su i velike tvrtke poput NIS-a i male tvrtke koje posjeduju crpke, tako da interesi svih članica nisu isti. Vlasnike malih crpki nitko ne vidi i ne čuje”, rekao je Mihajlović.

Naveo je da je za njegovu i slične manje tvrtke od NIS-a drugi problem što su cijene i marže ograničene, a treći što su vlasnici pumpi opterećeni s pedesetak parafiskalnih nameta.

Mihajlović je rekao da zatvaranje pumpi u selima ima i socijalnu dimenziju, jer ako nema škole, puta, pumpe, razlozi za odlazak stanovnika su jači.

Vlasnica pumpnog sustava “Avia” Jelena Radun kazala je da Vladina uredba stvara veliku neravnotežu na tržištu i u neravnopravan položaj stavlja vlasnike malih pumpi i NIS, kao najvećeg konkurenta.

Istaknula je da male crpke nisu izgubile samo poljoprivrednike kao klijente, već i mnoge druge kategorije potrošača, uključujući i taksiste, jer se poljoprivredne kartice zlorabe.

“Poslovanje je i dalje pozitivno, ali je zarada nesrazmjerna uloženom kapitalu, a rok povrata investicije je sve duži. Marža je ostala ista kao i lani na 13 dinara po litri, ali su svi troškovi skočili”, rekla je Radun.

Navela je da su radnicima morali povećati plaće za 10-15 posto, “opravdano jer tu potrebu ukazuje i potrošačka košarica, ali su tu odluku donijeli oprezno jer je to veliki trošak za tvrtku”.

Pritom su, kako je rekla, svjesni i da ne mogu dopustiti da zbog malih plaća odlaze radnici s 20-30 godina staža, jer je teško pronaći nove.

“Morali smo oprezno povećavati plaće radnicima, a poznato je da ih zapošljavamo veliki broj i da su troškovi ogromni”, rekla je Radun.

Što kaže uredba?

Dodala je kako način poslovanja u sadašnjim uvjetima sve više motivira vlasnike pumpi da izađu iz tog posla. Vlada Srbije donijela je uredbu o ograničenju cijena naftnih derivata 10. veljače 2022. godine zbog poskupljenja goriva.

Istovremeno s ograničenjem cijena goriva ograničena je i trgovačka marža, koja od prošle godine iznosi 13 dinara po litri i trebala bi pokriti sve troškove rada pumpi.

Od tada Ministarstvo rudarstva i energetike jednom tjedno utvrđuje cijene benzina Europremium BMB 95 i eurodizela na temelju zadnje cijene po kojoj se ovim derivatima trguje na referentnoj regionalnoj burzi u Genovi u luci Lavera. Vlada Srbije, kao manjinski suvlasnik NIS-a, osigurala je poljoprivrednicima da dizel na crpkama te kompanije nabave po povlaštenoj cijeni od 179 dinara, a od 1. siječnja ove godine ostvarit će pravo na povrat trošarine od 50 dinara na tu cenu, što je motiv da se gorivo kupuje isključivo na NIS-ovim pumpama.