Prvi put u 14 godina koliko traje rusko većinsko vlasništvo u Naftnoj industriji Srbije (NIS) u javnosti su se pojavile informacije da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić “vrlo zainteresiran” da se ono završi.

Informaciju je na saslušanju u američkom Senatu 9. lipnja 2022. godine podijelila senatorica Jeanne Shaheen, koja je kao dio izaslanstva SAD-a u travnju u Beogradu održala sastanak s Vučićem.

Korak prema neovisnosti
Kako se navodi u transkriptu sa saslušanja, na sastanku se govorilo o ulozi SAD-a u europskoj energetskoj sigurnosti, javlja Radio Slobodna Europa.

“Čuli smo od predsjednika Vučića da je vrlo zainteresiran da se završi većinsko vlasništvo Rusije u Naftnoj industriji Srbije”, rekla je senatorica Shaheen na saslušanju Odbora Senata SAD za vanjske poslove.

Amos Hochstein, izaslanik SAD-a za energetiku, na saslušanju je izjavio da je s Vučićem u više navrata razgovarao telefonom.

“Svjestan sam izjava koje je dao o svojim naporima. Nisam još vidio konkretne aktivnosti, ali mislim da je Vučić u pregovorima s EU, sa Savjetom i Komisijom oko načina kojim se završetak ruskog vlasništva u NIS-u može legalno uraditi”, rekao je Hochstein. Promjenu vlasništva u NIS-u ocijenio je kao dobar korak prema većoj neovisnosti.

Senator Chris Murphy založio se za to da SAD izdvoji veća sredstva za podršku državama u Europi kako bi smanjile svoju ovisnost o Rusiji u energetskom sektoru.

Oštrije sankcije EU kojima će od 1. prosinca biti zabranjen uvoz nafte iz Rusije morskim putem izravno su pogodile Srbiju, tj. ugrozile sigurnost opskrbe naftom.

Nafta se do Srbije, tj. NIS-a, iz Rusije doprema morem preko Hrvatske Jadranskim naftovodom (JANAF).

“Na ruskoj nafti je je građanima Srbije iz džepa uzeto 600 milijuna dolara godišnje zbog sankcija Rusiji”, rekao je RTS-u Vučić.

Iz Ministarstva rudarstva i energetike objašnjavaju da će uslijed šestog paketa sankcija EU ruska nafta morati biti zamijenjena naftom iz drugih izvora. Dodaju da situaciju prate i da će nadležne institucije odluke donijeti ovisno od daljnjem razvoju događaja.

Pod sankcijama od 2014.
Vladimir Medović, profesor Pravnog fakulteta za privredu i pravosuđe u Novom Sadu, kaže da je jedino trajno rješenje promjena vlasničke strukture u NIS-u.

“Gazprom Neft, odnosno Gazprom, prodali bi svoje dionice u NIS-u državi ili nekoj trećoj strani, ili da se obavi nacionalizacija ruske imovine u NIS-u”, objašnjava Medović.

Gazprom Neft je pod sankcijama EU i SAD od 2014. zbog ruske aneksije Krima. Zato što Gazprom još nije pod sankcijama EU Gazprom Neft im je u svibnju prodao šest posto udjela u NIS-u. Gazprom nije obuhvaćen sankcijama zato što pojedine države EU ovise o ruskom plinu.