Nakon što je objavljeno da će Srbija od četvrtka zaustaviti izvoz brašna, ulja, kukuruza i pšenice, ponovno se oglasio Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije.

Vučić je rekao kako će i u vrijeme “neviđene svjetske krize” građani Srbije imati dovoljno brašna, soli i ulja, a da će pšenice biti dovoljno i za regiju.

“Vlada Srbije mjeru zabrane izvoza pšenice donijela je jer je samo u jednom danu država dobila zahtjev za izvoz u visini četvrtine svojih rezervi, ali će izvoz biti omogućen kada to vlada procijeni. Da imamo mi, a da nemaju ljudi u Skoplju, Podgorici, Bijeljini, to nema nikakvog smisla”, rekao je Vučić.

Visoki troškovi sjetve
No proizvođači se ne slažu s Vučićem. “Srbija ima višak pšenice i zbog rata u Ukrajini i straha od nestašice hrane ne bi trebalo zabranjivati izvoz te žitarice, a posebno brašna”, rekao je Zdravko Šajatović, predsjednik Žitounije, poslovnog udruženja mlinara i proizvođača tjestenine.

On je za agenciju Beta izjavio da je višak pšenice najmanje oko 500.000 do 600.000 tona, a da se mjesečno u Srbiji troši oko 80.000 tona.

“Do žetve su četiri meseca, što znači da će se potrošiti još oko 320.000 tona. Najbolje bi bilo da se uvedu kvote i prati situacija, pa ako zatreba zabrani izvoz. Ako se brzo završi rat u Ukrajini, a zabrani izvoz, otežava se plasman u kratkom roku”, objasnio je Šajatović.

Šajatović je dodao da je za vrijeme pandemije koronavirusa ostao značajan dio viška pšenice i ne bi bio prodan da zbog panike nije krenula povećana kupovina.

Prema njegovim riječima, zabrana izvoza nije dobra niti za proizvođače pšenice koji su ove godine imali visoke troškove sjetve zbog astronomske cijene plina, i treba im novac.

Posebno, kako je dodao, ne bi trebalo zabranjivati izvoz brašna jer prodaja pada, pa ako se sada zabrani kupci će naći druge dobavljače. Miroslav Debeljački, savjetnik kompanije ĆF, najvećeg izvoznika žitarica iz Srbije, rekao je da se izvoz žitarica ne može zabraniti, ali se može otežati.

“Ne znamo kakva će se odluka donijeti, izvoz se ne može zabraniti, može se kao u Mađarskoj zahtjeve izvjesno vrijeme razmatrati, pa ako se utvrdi da država nije zainteresirana za kupovinu tu pšenice tada se može odobriti izvoz”, rekao je Debeljački.

Dodao je da ĆF ima ugovore o izvozu i da se sada ne zna hoće li ih moći realizirati. “Najgora varijanta će biti ako se usvoji neko srednje rješenje, jer nas naši kupci tada mogu tužiti, a ako vlada Srbije donese odluku o zabrani tada se možemo pozvati na nju i izbjeći nesporazume s kupcima”, ocenio je Debeljački.

Čekali rast cijena
On je istaknuo da u Srbiji sada postoji višak od milijuna tona pšenice i milijuna tona kukuruza za izvoz i da je dosad izvezeno 730.000 tona pšenice i 724.000 tona kukuruza, što je malo, jer je prošle godine samo kukuruza izvezeno tri milijuna tona.

“Najprihvatljivije rešenje bi bilo da se, kao u Rusiji, uvede pristojba na izvoz od 20 posto, čime će se smiriti cijene na domaćem tržištu”, rekao je Debeljački.

Dodao je da su veliki proizvođači pšenice čuvali zalihe u očekivanju daljnjeg rasta cijena zbog čega je i izvoz bio mali, a da su manji proizvođači morali prodavati po daleko nižim cijenama od sadašnjih 35 dinara (0,29 eura) po kilogramu jer im je trebao novac.