Ministarstvo rudarstva i energetike objavilo je Nacrt strategije energetskog razvitka do 2040. godine s projekcijama do 2050. godine, u kojem su detaljno razrađeni ciljevi i mogući scenariji u narednim desetljećima kada je riječ o proizvodnji električne energije, korištenju obnovljivih izvora energije i izgradnji energetske infrastrukture.

U toj Strategiji je procjena financijskih sredstava potrebnih za realizaciju projekata koji samo u elektroenergetskom sektoru iznose 21,87 milijardi eura, a među kojima su najskuplji projekti izgradnje solarnih i vjetroelektrana, kao i izgradnje reverzibilnih hidroelektrana (RHE) u Bistrici i Đerdapu 3, piše Biznis.rs

Ogromna ulaganja
“Vizija koju predlaže i promiče ova Strategija je da Srbija ostane energetski sigurna do 2050. godine i da njen energetski sektor bude što je moguće više ugljično neutralan”, stoji na samom početku Nacrta strategije.

Također se navodi da realizacija predložene vizije nije jednostavna te da zahtijeva odlučnost, znanje i volju da se uđe u duboke strukturne reforme, transformaciju javnog sektora, promjenu shvaćanja i navika stanovništva, kao i ekonomske praksi. “Ulaganja potrebna za realizaciju projekata iznimno su velika i zahtijevaju desetljeća predanosti i sustavnog pristupa u planiranju i provedbi projekata”, stoji u Nacrtu.

U 12 podsektora, u koje između ostalih spadaju revitalizacija svih deset agregata u Đerdapu 2, revitalizacija Vlasinske hidroelektrane, ali i izgradnja hidroelektrana na Ibru, Moravi i gornjoj Drini, kao najskuplja ulaganja izdvajaju se 8,76 milijardi eura vrijedna izgradnja solarnih elektrana i 4,48 milijardi eura vrijedna izgradnja vjetroelektrana.

U tom Nacrtu vrijednost projekta izgradnje RHE Bistrica iznosi 1,1 milijardu eura, dok je izgradnja RHE Đerdap 3 procijenjena na 1,4 milijarde eura. Kad je riječ o termoelektranama, procjenjuje se da će do 2040. godine za njihovu revitalizaciju, kao i za povezane projekte zaštite okoliša, biti potrebno 1,57 milijardi eura.

“Potrošnja energije u kućanstvima čini više od jedne trećine finalne potrošnje energije u Republici Srbiji. U ovom sektoru više od 70 posto energije troši se za grijanje prostora i pripremu tople vode. Zbog toga bi ključni čimbenik poboljšanja energetske učinkovitosti u kućanstvima trebale biti mjere koje se odnose na poboljšanje toplinskih svojstava stambene infrastrukture i primjena učinkovitijih sustava grijanja, navodi se.

Prema procjenama, do 2030. godine u Srbiji će u projekte povećanja energetske učinkovitosti biti potrebno uložiti ukupno 20,94 milijarde eura, među kojima su najveća ulaganja potrebna u području financiranja obnove građevinskog fonda (4,33 milijarde eura) i za “energetske poticaje učinkovitosti osobnih i lakih vozila” (4,37 milijardi eura).

Kad je riječ o proizvodnji toplinske energije, procjenjuje se da će do 2040. biti potrebno uložiti relativno skromnih 760 milijuna eura u rekonstrukciju, modernizaciju i izgradnju odgovarajućih sustava.

S druge strane, procjenjuje se da će do 2040. biti potrebna ogromna ulaganja od 17,75 milijardi eura u području obnovljivih izvora energije – ali to su većinom ulaganja koja su već uključena u procjene troškova ulaganja u elektroenergetski sektor.

Plinske interkonekcije
U sektoru prirodnog plina procjenjuje se da će do 2040. biti potrebno 1,8 milijardi eura za izgradnju interkonekcija s Rumunjskom, BiH, Makedonijom i Hrvatskom, kao i za izgradnju plinovoda i skladišta. Procjenjuje se da je vrijednost projekta proširenja skladišta u Banatskom Dvoru i izgradnje skladišta plina u Srpskom Itebeju oko 250 milijuna eura.

Kad je riječ o naftnom sektoru, procjenjuje se da će do 2040. godine biti potrebna ulaganja od 3,3 milijarde eura, a najviše bi se novca trebalo izdvojiti za pronalaženje novih nalazišta i primjenu novih metoda eksploatacije, što bi moglo stajati 1,21 milijardu eura.

Troškovi modernizacije pančevačke rafinerije procjenjuju se na nešto više od milijardu eura, a procjenjuje se da će u modernizaciju benzinskih postaja u tom razdoblju biti potrebna ulaganja od oko 750 milijuna eura.p