Kako do svog stana, problem je koji muči mnoge u Srbiji. Cijene nekretnina su drastično skočile, a poskupjeli su i stambeni krediti.

Prosječnom građaninu Srbije potrebno je da radi sve duže kako bi sebi priuštio krov nad glavom. Istina je da su se stanovi prošle godine prodavali više nego 2021, ali je postotak kupljenih nekretnina na kredit manji za pet posto.

Enormne cijene
Analiza Bloomberg Adria pokazala je da je za stan u novogradnji od 57 kvadrata  u Beogradu potrebno 165 prosječnih neto plaća, što je skoro 14 godina, točnije 13 godina i osam mjeseci i to pod uvjetom da se cijela plaća izdvaja samo za te namjene.

Za stan u Novom Sadu i Čačku nužno je raditi skoro 10 godina, dok za nekretninu u Zrenjaninu i Užicu treba raditi 9 godina i 7 mjeseci. Srpski grad u kome je potrebno najmanje vremena za prikupljanje novca za stan u novogradnji je Zaječar, gdje je za tako nešto potrebno 4 godine i 7 mjeseci – skoro tri puta manje nego u Beogradu. Slijedi Prokuplje sa 5 godina i 8 mjeseci, dok je za nekretninu u Pirotu potrebno 6 godina i tri mjeseca rada.

Cijene kvadrata u nebo su podigle različite okolnosti proteklih godina – od epidemije virusa korona, rata u Ukrajini, do visoke inflacije. Onima koji planiraju kupiti stan na kredit neće biti lako da se skuće, jer krediti nikada nisu bili skuplji, a ponuda je ograničena.

“Ključni problem na tržištu je što su kreditni kupci potpuno nekonkurentni. Ako se pojavi lijep stan na tržištu, javljaju se i kupci s gotovinom. U konkurenciji sa keš kupcima prodavatelji će uvijek odabrati onoga tko ima gotovinu, tako da otpada stara gradnja. Kada je u pitanju novogradnja investitori obično traže novac kada je zgrada još u izgradnji.

Kada je zgrada završena kupcima na kredit ostaju samo stanovi u potkrovlju ili u prizemlju koje nitko neće”, ispričala je I.M. koja je nedavno kupila stan u beogradskom naselju Mirijevu. U stan se još nije uselila, a rata joj je skočila za 30 posto, za skoro 100 eura.

“Banke obično traže da učešće bude 20 posto. Ima i onih koje traže 10 posto, ali je tada veća kamata. Kupila sam stan od 48 kvadrata i kada sam u studenom prošle godine potpisala ugovor rata mi je bila 298 eura. Odmah u siječnju skočila je na 390 eura. Za 30 posto mi je skočila rata, a u stan se još nisam uselila. Očekujem još jedan skok u lipnju”, ispričala je ova Beograđanka.

Usporavanje tržišta
Ove se godine ipak očekuje usporavanje stanogradnje. U veljači je izdano 1786 građevinskih dozvola, što je 10,5 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine, objavio je danas Republički zavod za statistiku, navodeći da se 77 posto izdanih dozvola odnosi na zgrade, a 23 posto na ostale građevine.

Kada su u pitanju zgrade, 77,4 posto dozvola izdano je za stambene zgrade, a 22,6 posto za nestambene zgrade. Najveća građevinska aktivnost očekuje se u Beogradskoj oblasti, 49,8 posto od predviđene vrijednosti novogradnje.