Krizu zbog rata u Ukrajini osjetit će i radnici u Srbiji. Zbog poremećaja u globalnim lancima proizvodnje posljedice su već vidljive, a budući da brojne kompanije obustavljaju rad šalju radnike na prisilni odmor, odnosno plaćeni dopust.

Tako su nedavno, kako podsjeća Željko Veselinović, predsjednik sindikata Sloga, pojedini radnici Leonija upućeni na plaćeni dopust zbog smanjenog obujma posla jer se čekaju dijelovi iz EU. Iako poslodavci ne spominju otkaze, radnici su zabrinuti hoće li ih uopće pozvati da se vrate na svoja radna mjesta, piše Politika.

Opravdani potez menadžmenta
“I pogon njemačke kompanije Dräxlmaier iz Zrenjanina slao je zaposlene na plaćeni dopust, a u vrijeme pandemije mnogi su proglašeni za tehnološki višak, tako da je Dräxlmaier svoju radnu snagu gotovo prepolovio u odnosu na ranije razdoblje.

Sličan problem ima i proizvođač kabela za struju Tisza Automotive iz Kikinde. Više od 100.000 radnika u Srbiji, zaposlenih u proizvodnji kabela za autoindustriju imaju probleme, a mnogi su već poslani na plaćeni dopust.

Nema kompanije koja radi punim kapacitetom”, ističe Veselinović. On dodaje da globalna kriza elektroničkih dijelova, pa tako i rat u Ukrajini, utječu na proizvodnju u tzv. niskobudžetnoj industriji Srbije.

“Riječ je o proizvodnji kabela za autoindustriju. Na primjer, Leoni koji zapošljava više od 11.000 radnika u Srbiji posluje za više brendova, pa tako i za BMW. Pošto je očit zastoj u proizvodnji automobila, Leoni mora pratiti kompaniju za koju radi, jer svoj posao obavlja po narudžbi.

Zbog toga su radnici te kompanije na plaćenom dopustu i u ovom trenutku to je opravdan potez menadžmenta. Jer, bolje to, nego otkaz.

Ista situacija je i u tvornicama za proizvodnju obuće, majica, uopće odjeće, koje su u vezi s radom određenih kompanija na Zapadu”, objašnjava Veselinović. No plaćeni dopusti ne mogu da trajati vječno.

To je propisano Zakonom o radu u kojem piše da za vrijeme privremene odsutnosti s rada, za vrijeme prekida rada, odnosno smanjenja obujma rada do kojeg je došlo bez krivnje zaposlenog, radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće najmanje u visini 60 posto prosječne plaće u prethodnih 12 mjeseci, s tim da ne može biti manja od minimalne.

Ugrožene kemijska i metalska industrija
“Poslodavac može uputiti zaposlene na prisilni odmor s rada uz naknadu plaće najduže do 45 radnih dana u kalendarskoj godini, ali postoji mogućnost da vlada i Socijalno-ekonomski savjet donesu odluku o produženju tog roka.

Čak niti to ne može trajati unedogled, ali takve situacije, kao što je rat u Ukrajini, nisu nešto na što se može utjecati. Zbog toga sve to može dovesti i do otkaza”, objašnjava Veselinović.

I u Privrednoj komori Srbije potvrđuju da su zbog situacije u svijetu, a posebno u Europi, prilično ugrožene kemijska i metalska industrija, a sklopu nje proizvođači autodijelova koji uvoze sirovine i dijelove za svoju proizvodnju iz tih zemalja.