Mjere suzbijanja inflacije za kojima su posegnule svjetske financijske institucije već sada su poskupjele zaduživanje, što će svakako imati utjecaj na investicije u regijama poput jugoistočne Europe, koje su vodećim svjetskim financijerima tek sekundarno tržište. Pritom će dodatno usporavanje gospodarstva u ovim zemljama, koje su već sada na rubu recesije, biti još jedan izazov.

Nekretninski biznis samo je jedan od onih koji će tu osjetiti posljedice, pri čemu svaka od zemalja kreće od vlastitih postavki.

Prvi put tako ozbiljno
Kako su krize u zadnje dvije godine utjecale na tržište nekretnina u različitim segmentima, približio je Nebojša Nešovanović, šef odjela procjena za Jugoistočnu Europu kuće CBRE, na ovogodišnjoj 17. međunarodnoj nekretninskoj konferenciji ZagRE koja se održava ovog tjedna u organizaciji konzultantske kuće Filipović Advisory.

“Obje krize, i pandemijska i rat u Ukrajini, odgodile su investicije u privatnom, a pojačale u javnom sektoru, kao što je zdravstvo, no u pandemiji smo imali nisku inflaciju uz snažne operativne probleme uzrokovane zatvaranjem.

Sada prvi put u dugo vremena imamo ozbiljnu inflaciju, bez operativnih problema koje je imala pandemijska kriza, no tek ćemo vidjeti hoće li i kako uspjeti napori da se ta inflacija zauzda. Porast cijena svakako već utječe na nekretninski biznis i na isporuku novih objekata”, ustvrdio je Nešovanović čija je kuća napravila veliku usporednu analizu tržišta nekretnina od pandemije do danas.

Kad je u pitanju tržište maloprodajnih objekata, pokazalo se tako da je u prvoj pandemijskoj godini u SEE regiji ostvareno 73 posto prometa iz 2019. godine, a u prošloj godini to je poraslo na 82 posto predpandemijskog prometa.

Plitka tržišta
Potrošnja po posjetitelju pritom je porasla za 14 posto u ‘20. te za čak 39 posto u ‘21. godini, što pokazuje da su trgovački centri posjetiteljima postali mjesto ne samo za izlazak već i kupnju.

Financijski rezultati su pritom bolji od brojki o broju posjetitelja. U Ljubljani i Zagrebu pritom je najveća kupovna moć, i ovi gradovi, pogotovo sa starenjem postojećih trgovačkih centara i dodatnim jačanjem kupovne moći koja se očekuje, imaju prostor za izgradnju novih centara.

Beograd i Sofija, s druge strane, s manjom kupovnom moći i većim cijenama novca imat će veći problem s isporukom novih trgovačkih centara, ustvrdio je Nešovanović. Nakon gotovo dvije godine home office trenda, tržište ureda se polako vraća, i tu je Sofija u prednosti, iako u cijeloj regiji imamo tradicionalno malo developera uz malu stopu raspoloživog prostora.

Sama ta činjenica privlačna je budućim developerima i ulagačima u cijeloj regiji, kaže Nešovanović. Zagreb pritom ima više raspoloživih poslovnih prostora od Beograda, no u Zagrebu se očekuje pritisak na cijene najma.

Sofija ima znatno više raspoloživog prostora od Zagreba i Beograda, i stoga može ponuditi niže cijene, što je privlačnije za sve međunarodne velike tvrtke koje traže prostor za svoje radnike.

Tržište stambenih nekretnina eksplodiralo je cijenama u Beogradu, no znatno jači skok imali su Ljubljana i Zagreb. Kad se uspoređuje godišnja stopa izgradnje novih stanova, Beograd je pritom najjači od svih glavnih gradova regije, s 8000 izgrađenih stanova u prošloj godini.

Slijedi Sofija s 5000 novih stanova, pa Zagreb s 3000 novih stanova, dok je u Ljubljani izgrađeno manje od 1000. Zagreb i Ljubljana pritom su vrlo plitka tržišta, s malo nove izgradnje i velikim oscilacijama u cijenama.